Tržište rada u BiH se suočava s paradoksom nedostatka radne snage dok mnogi traže posao. Sajam "Gledaj sebi posla" 3. i 4. septembra okupit će 100 poslodavaca i omogućiti direktan kontakt s kandidatima. Očekuje se da će posjetioci dobiti informacije o radnim mjestima i karijernim savjetovanjima.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
Tržište rada u Bosni i Hercegovini posljednjih godina suočava se s paradoksom koji je teško ignorisati – dok dio građana neprestano traži posao, poslodavci paralelno upozoravaju na nedostatak radne snage. Sajam “Gledaj sebi posla” 3. i 4. septembra služi da stiša taj jaz i omogući direktan susret poslodavaca i kandidata.
Nadolazeći sajam poslova okupit će 100 poslodavaca, a osim razgovora (i dogovora) o konkretnim radnim mjestima, posjetiocima će ponuditi i karijerna savjetovanja, radionice i panel-diskusije o aktuelnim izazovima tržišta rada, poslovima budućnosti i zadržavanju radne snage.
O tome gdje danas nastaje najveći jaz između poslodavaca i radnika, koja su zanimanja najtraženija, zašto diploma više nije dovoljna, te šta konkretno institucije mogu učiniti kako bi ljudi imali više razloga da svoju budućnost grade u Bosni i Hercegovini, govorila je Amina Džonlagić, direktorica JU Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo.
Šta za vas i Službu za zapošljavanje KS predstavlja sajam “Gledaj sebi posla” i šta očekujete da će posjetioci dobiti dolaskom na njega?
Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo ove godine je partner u organizaciji Sajma “Gledaj sebi posla”, prije svega zato što se Sajam održava na području Kantona Sarajevo. Smatramo da je puno bolje da zajedničkim snagama s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Federalnim zavodom za zapošljavanje i Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH napravimo kvalitetan događaj koji će okupiti i poslodavce i nezaposlene osobe, ne samo iz Kantona Sarajevo nego i iz cijele Federacije BiH. Cilj je vrlo konkretan – omogućiti neposredan kontakt poslodavaca i osoba koje traže posao ili žele promijeniti posao.
Na jednom mjestu, kandidati mogu dobiti informacije iz prve ruke, proširiti mrežu kontakata, dobiti bržu povratnu informaciju i direktno razgovarati o konkretnim radnim mjestima. Sajam je istovremeno prilika i za poslodavce da predstave svoje kompanije, odnosno da grade svoj brend poslodavca, ali i da vide šta konkurencija nudi, koliko se vrednuju određene pozicije, zašto neko lakše dolazi do zaposlenika, dok drugi teško pronalazi radnu snagu i slično. To su važne informacije u vremenu u kojem se tržište rada veoma brzo mijenja.
Na kraju, direktniji kontakt znači i manje troškova i za poslodavce i za osobe koje traže posao. Ako se kroz jedan razgovor napravi prvi korak prema zaposlenju, svi smo uradili ono zbog čega ovakvi sajmovi i postoje.
Danas se često govori da na tržištu rada istovremeno imamo nezaposlene osobe i poslodavce koji teško pronalaze radnike. Gdje mislite da je najveći problem?
Mislim da ovaj problem moramo posmatrati iz više uglova. Jedan od ključnih problema svakako je nedostatak kvalificirane radne snage među nezaposlenim osobama. S druge strane, imamo i problem netransparentnih oglasa poslodavaca, posebno kada je riječ o plati. Teško je objasniti situaciju u kojoj se na konkurs neke institucije za jednu poziciju prijavi 300 kandidata, a da se na istu ili sličnu poziciju u privatnom sektoru ne prijavi gotovo niko. To nam nešto govori. Tržište rada se promijenilo. Kandidati danas sve više određuju uslove koje su nekada gotovo isključivo određivali poslodavci. A tržište je uvijek stvar ponude i potražnje.
Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu objavio je javni poziv za učešće u drugom Akceleratorskom programu, koji je besplatan. Program je namijenjen mikro, malim i srednjim preduzećima i start-up kompanijama iz BiH, fokusirajući se na inovacije i održivost.
Amina Džonlagić, direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, učestvovala je u studijskoj posjeti Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Posjeta je uključivala razmjenu iskustava i razgovore o unapređenju politika zapošljavanja. Dogovorena je nastavak saradnje između institucija za zapošljavanje iz BiH i Crne Gore.
Ipak, kada govorimo o problemu svih problema, onda bih rekla da je to poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini. Poboljšanje poslovnog okruženja mora biti jedan od prioriteta vlasti. Privrednici na svojim leđima nose veliki dio tereta ekonomskog razvoja i moramo im omogućiti da mogu više vrednovati rad svojih zaposlenih i ponuditi bolje uslove za rad.
Koja zanimanja su trenutno najtraženija u Kantonu Sarajevo i da li se struktura potražnje značajno promijenila u posljednjih nekoliko godina?
I dalje su najtraženiji građevinski radnici i majstori svih profila. Dakle, ljudi koji obavljaju ručne i tehničke poslove. Velika je potražnja i za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i drugim uslužnim djelatnostima, što je posebno izraženo u Sarajevu zbog razvoja turizma. Upravo se najveći broj radnika tih profila danas uvozi iz drugih zemalja, što nam dovoljno govori o stanju na domaćem tržištu rada. Kada je riječ o visokoobrazovanim kadrovima, najveća je potražnja za inženjerima elektrotehničke i mašinske struke.
Posebno je važno pitanje mladih ljudi koji tek ulaze na tržište rada. Šta biste poručili mladoj osobi koja ima diplomu, ali nema radno iskustvo i ne zna odakle da počne?
Prije svega – neka dođe na sajam. Mladi koji nemaju iskustvo mogu se na licu mjesta obratiti našim savjetodavcima, pomoći ćemo im oko izrade CV-ja i dati im savjet kako da se predstave poslodavcu. Ali, najvažnije je da budu proaktivni. Neka sami priđu poslodavcu, predstave se i pokažu spremnost da uče, usavršavaju se i stiču nove vještine. Danas poslodavac često prije bira motivisanu mladu osobu bez iskustva nego osobu s iskustvom koja nije spremna da preuzme odgovornost i prihvati nove poslovne zadatke. Diploma je važna, ali ona više nije dovoljna sama po sebi. Motivacija, spremnost na učenje i prilagođavanje tržištu rada postaju jednako važni.
Koliko su danas važni programi poput stručnog osposobljavanja, pripravničkog rada, obuka i prekvalifikacija? Da li oni zaista vode ka dugoročnom zapošljavanju?
Veoma su važni i mi u Službi za zapošljavanje KS im posvećujemo veliku pažnju. Nudimo programe obuka, prekvalifikacija i dokvalifikacija, a nezaposlene osobe prije svega pozivam da prate naše javne pozive i iskoriste mogućnosti koje im nudimo.
Obrazovni sistem mora pratiti promjene na tržištu rada. Nažalost, obrazovanje je često tromije od tržišta rada, i to nije problem samo Bosne i Hercegovine. Upravo zato je važno neformalno obrazovanje. Ono omogućava da se znanje mnogo brže prilagodi konkretnim potrebama tržišta i da osoba teorijsko znanje poveže s praktičnim vještinama koje poslodavac danas očekuje.
Dakle, tržište rada mijenja se brže nego što se mijenja obrazovni sistem? Kako Služba prati te promjene i kako ih koristi u kreiranju svojih programa?
Naše iskustvo je da se tržište rada mijenja praktično iz mjeseca u mjesec. Privatni sektor je mnogo fleksibilniji kada je riječ o promjenama i lakše angažuje resurse kako bi se prilagodio novim potrebama. Iako bih pitanje obrazovanja prepustila stručnjacima iz te oblasti, ono što mogu reći iz perspektive institucije koju vodim jeste da javni sektor često usporavaju dugotrajne i komplikovane procedure koje prethode svakoj promjeni. Tu je i ljudski faktor.
Ljudi se često boje promjena i pružaju otpor progresu jer se boje da bi promjene mogle ugroziti njihov status, a neznanje vrlo često rađa strah. Služba svake godine organizuje karijerna savjetovanja za maturante. Upoznajemo ih s njihovim pravima nakon sticanja zvanja, ali i sa stanjem na tržištu rada. Savjetujemo ih kako da biraju obrazovne programe u skladu s deficitarnim zanimanjima. Naravno, mladi će na kraju ipak upisati ono što vole. I to je sasvim prirodno. Naš zadatak je da im omogućimo da tu odluku donesu sa što više informacija.
Sve više se govori o digitalnim i zelenim poslovima, ali i o nedostatku radne snage u tradicionalnim zanimanjima. Da li nezaposleni u Kantonu Sarajevo imaju dovoljno prilika za sticanje novih znanja i vještina?
Mi svake godine unapređujemo mjere zapošljavanja i trudimo se da nezaposlenim osobama omogućimo kvalitetne obuke. Nastavit ćemo unapređivati saradnju s centrima za obrazovanje odraslih koji provode certifikacije, dokvalifikacije i prekvalifikacije. Sve ono što omogućava sticanje praktičnih i odmah primjenjivih vještina direktno povećava šansu za zaposlenje. Naš cilj nije samo da osoba prođe kroz program, nego da nakon njega bude konkurentnija na tržištu rada.
Sajam poslova je mjesto gdje se, umjesto klasičnog slanja biografija, odmah razgovara o konkretnim radnim mjestima i očekivanjima. Koliko je važna direktna komunikacija između poslodavca i kandidata?
Apsolutno je mnogo važna. Mi iz ranijih iskustava znamo da upravo direktan kontakt često dovodi do brzog zaposlenja. Sam dolazak nezaposlene osobe na Sajam poslodavcu pokazuje da ta osoba aktivno traži posao. Zato pozivam sve koji dolaze da ponesu svoj CV i da ne čekaju da im neko priđe – neka oni naprave prvi korak.
Poslodavci će formirati baze kandidata i te baze neće koristiti samo tokom dva dana sajma. Kandidati mogu biti pozvani na razgovor i mjesecima kasnije. Zato sajam ne treba posmatrati samo kao dva dana događaja. Za nekoga upravo taj razgovor 3. ili 4. septembra može biti početak zaposlenja nekoliko sedmica ili mjeseci kasnije.
Na sajmu će biti radionice i panel-diskusije. Zašto ste odlučili da ovaj događaj ne bude samo prostor za predstavljanje kompanija, nego i mjesto edukacije i razgovora sa nezaposlenim osobama?
Želimo da ljudi sa sajma ne odu samo s nekoliko brošura i kontakata, nego s konkretnim informacijama koje mogu primijeniti.
JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo priprema dva panela i dvije radionice. Razgovarat ćemo o aktuelnim temama iz oblasti zapošljavanja, o tome kako programi zapošljavanja mogu pomoći u otklanjanju posljedica nezaposlenosti, ali i o strategiji zadržavanja radne snage. Radionice će biti posvećene karijernom savjetovanju i poslovima budućnosti. Imat ćemo uvažene goste iz institucija i realnog sektora, a posebno mi je važno što će posjetioci imati priliku direktno postavljati pitanja.
Jedna od tema o kojoj se mnogo govori jeste odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine. Šta institucije mogu uraditi da mladima i kvalifikovanim ljudima ponude razlog da svoju budućnost grade ovdje?
Mislim da se o odlasku radne snage ponekad govori mnogo više nego što se govori o stvarnim podacima. Kada govorimo o Kantonu Sarajevo, mi imamo i podatke koji pokazuju da se mladi ljudi vraćaju. Nigdje situacija nije idealna. Inflacija je “pojela” dio plata i u Evropi. Na evidencijama Službe bilježimo kontinuiran pad broja nezaposlenih. U posljednje tri godine broj nezaposlenih smanjili smo za oko 5.000 osoba, a važno je naglasiti da ne pretpostavljamo da su svi oni otišli u inostranstvo – mi evidentiramo razloge smanjenja broja nezaposlenih.
Ako je JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo u posljednje tri godine plasirala više od 100 miliona KM u programe zapošljavanja, ako smo kroz naše programe zaposlili gotovo sve mlade ljekare iz Kantona Sarajevo, omogućili otvaranje više od 250 obrta i preduzeća kroz program samozapošljavanja, te kroz sve programe u tri godine zaposlili 4.500 nezaposlenih osoba iz Kantona Sarajevo, a sada počinjemo s potpisivanjem ugovora za još 1.100 osoba – onda mislim da možemo reći da radimo konkretne stvari. Posebno je važno da smo utvrdili da 36% osoba obuhvaćenih našim programima ostaje u stalnom radnom odnosu.
Svaka institucija koja odgovorno radi svoj posao može biti dio razloga zbog kojeg će mladi odlučiti ostati u svojoj zemlji. Institucije su ovdje godinama često bile zloupotrebljavane. Mislim da je vrijeme da građanima pokažemo da mogu biti servis, a ne prepreka.
Recimo da je prošlo pet godina od danas, šta biste voljeli reći da je Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo promijenila ili unaprijedila?
Za nekoliko godina ću se vjerovatno sjećati kako sam se upoznala sa službom i kako se služba upoznala sa mnom. Vrlo je emotivno. Šalim se, naravno. Kada sam došla na čelo službe, akcenat sam stavila na programe zapošljavanja i materijalno-socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba. Važno mi je i da ljudi koji rade u službi imaju dobre uslove za rad. Zato smo u mom mandatu uredili radne prostorije, unaprijedili softver, poboljšali plate i, što mi je posebno drago, napravili bolju atmosferu za rad. Istovremeno, pokušavam proširiti Odjeljenje za radne dozvole zbog potreba i zahtjeva poslodavaca, ali tu nailazim na otpor među sindikalistima. Već sam rekla – ljudi se često boje promjena. Vjerovatno se boje za svoj status. Ali, tržište raste i potrebe onih koji sarađuju sa službom se mijenjaju. Institucija se mora modernizovati, bez obzira na prepreke. Ja sam nepopravljivi optimista i vjerujem da ćemo prevazići i ove šumove u komunikaciji
I za kraj – šta biste poručili nezaposlenim osobama koje će 3. i 4. septembra doći na sajam? Šta biste voljeli da urade prije nego što napuste Hotel Hills?
Voljela bih da svaka osoba koja traži posao sa sajma izađe barem s jednim konkretnim rezultatom – pozivom na intervju, novim kontaktom, informacijom ili prilikom koju prije dolaska nije imala. Na sajmu “Gledaj sebi posla” će biti 100 poslodavaca koji dolaze upravo zato da predstave svoje kompanije i pronađu radnu snagu koja im nedostaje. Iskoristite tu priliku. Dođite da gledate sebi posla , ali nemojte samo gledati. Priđite, razgovarajte i napravite prvi korak.
I na kraju, još jednom pozivam sve nezaposlene osobe, apsolvente, maturante, ali i zaposlene koji žele promijeniti posao, kao i sve druge koje zanima tema zapošljavanja, da 3. i 4. septembra dođu u Hotel Hills. Dođite pripremljeni. Ponesite CV, razgovarajte s poslodavcima, postavljajte pitanja i nemojte čekati da neko napravi prvi korak umjesto vas.
