Historijski arhiv Sarajevo učestvovao je na 12. Međunarodnoj konferenciji Asocijacije BAM, održanoj 5. i 6. oktobra 2026. godine. Konferencija je okupila stručnjake iz oblasti biblioteka, arhiva i muzeja, a direktorica Arhiva, Ismeta Džigal Berkovac, predstavila je pozitivne primjere iz prakse. Almira Alibašić osvojila je nagradu Arhivist godine, čime je prepoznato njeno izvanredno zalaganje.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
Prethodna dva dana, tačnije 5. i 6. oktobra 2026. godine održana je 12. Međunarodna konferencija Asocijacije informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), pod nazivom „Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja – Od analognog naslijeđa do digitalnih inteligentnih sistema: smjerovi razvoja biblioteka, arhiva i muzeja“ u Sarajevu i Mostaru. Konferencija je okupila stručnjake i predstavnike biblioteka, arhiva, muzeja, visokoškolskih ustanova i stručnih udruženja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, pružajući prostor za razmjenu profesionalnih iskustava, predstavljanje savremenih praksi i razmatranje perspektiva razvoja baštinskog sektora u regionalnom i evropskom kontekstu.
Na ovoj konferenciji učestvovao je i Historijski arhiv Sarajevo kroz postersku prezentaciju direktorice Arhiva Ismete Džigal Berkovac pod nazivom Od analognih rukopisa, preko katalogizacije, restauracije i konzervacije, do digitalizacije u JU Historijski arhiv Sarajevo, dajući na taj način doprinos konferenciji kroz predstavljanje pozitivnog primjera iz naše prakse osiguravanja zaštite i dostupnosti nekih od najstarijih dokumenata iz našeg fundusa uz primjenu savremenih metoda zaštite arhivske građe. Također, viša arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo Almira Alibašić bila je nominirana te osvojila nagradu Arhivist godine, koja se dodjeljuje u okviru konkursa za dodjelu nagrade „Bibliotekar/Arhivist/Kustos godine“. Ova nagrada predstavlja priliku da se prepoznaju izvanredna zalaganja, profesionalnost, inovativnost i posvećenost pojedinaca koji svojim radom obogaćuju polja bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije.
Inače, cjelokupni program Konferencije obuhvatio je predavanja, tematske sesije i diskusije posvećene aktuelnim izazovima i mogućnostima razvoja biblioteka, arhiva i muzeja. Posebna pažnja bila je usmjerena na procese digitalne transformacije, primjenu umjetne inteligencije (AI), razvoj digitalne humanistike, digitalizaciju i dugoročno očuvanje kulturnog naslijeđa, kao i na pitanja njegove dostupnosti i savremenih modela prezentacije.
Na osnovu tematskih cjelina, izlaganja i diskusija, formulirani su zaključci i preporuke usmjereni na šest međusobno povezanih područja koja predstavljaju značajne pretpostavke za daljnji razvoj biblioteka, arhiva i muzeja.
• Jačanje regionalne saradnje i usklađivanje s evropskim smjernicama
Istaknuta je potreba za uspostavljanjem kontinuiranih i institucionalno održivih oblika saradnje između biblioteka, arhiva i muzeja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Poseban akcent stavljen je na mogućnosti zajedničkog apliciranja prema evropskim fondovima i programima, kao i na razvoj prekograničnih projekata usmjerenih na zaštitu, istraživanje, digitalizaciju i promociju zajedničkog kulturnog naslijeđa.
Na konferenciji održanoj 08. oktobra 2026. godine, JU Historijski arhiv Sarajevo je učestvovao u raspravama o digitalnoj transformaciji. Konferencija je okupila predstavnike različitih sektora s ciljem razmjene iskustava i definisanja smjernica za razvoj digitalnog poslovanja i arhiviranja. Istaknuta je potreba za unapređenjem propisa i uspostavljanjem zajedničke digitalne arhivske infrastrukture.
Danas su učenici JU OŠ „Mirsad Prnjavorac“ iz Vogošće posjetili Arhiv. Direktorica Arhiva ih je pozdravila, a viša arhivistica je održala predavanje o arhivu i arhivskoj građi. Učenici su imali priliku razgovarati o arhivu i pogledati primjere arhivske građe.
• Odgovorna i etička primjena umjetne inteligencije
Primjena umjetne inteligencije u baštinskim institucijama prepoznata je kao značajan potencijal za unapređenje stručnih procesa, ali i kao područje koje zahtijeva jasno definirane etičke i profesionalne standarde. Posebno je istaknuta mogućnost primjene AI alata u automatizaciji obrade i indeksiranja građe, prepoznavanju rukopisnog i štampanog teksta (OCR/HTR), kao i unapređenju korisničkog iskustva. Istovremeno, naglašena je potreba očuvanja autentičnosti, vjerodostojnosti i naučnog integriteta kulturne baštine.
• Interoperabilnost, otvoreni podaci i standardizacija
U procesu digitalne transformacije posebno je naglašena važnost interoperabilnosti informacionih sistema, primjene odgovarajućih metapodatkovnih i tehničkih standarda te mogućnosti povezivanja digitalnih zbirki različitih biblioteka, arhiva i muzeja. Razvoj interoperabilnih digitalnih ekosistema prepoznat je kao jedan od ključnih preduvjeta za efikasnije korištenje i međusobno povezivanje baštinskih resursa. Istovremeno, podržani su principi otvorenog pristupa (Open Access), s ciljem unapređenja dostupnosti kulturnog naslijeđa istraživačima, obrazovnim institucijama i široj javnosti.
• Digitalizacija i dugoročno očuvanje ugroženog naslijeđa
Kao jedan od prioriteta izdvojena je sistemska digitalizacija rijetke, vrijedne i ugrožene bibliotečke, arhivske i muzejske građe. Pri tome je naglašeno da digitalizacija sama po sebi nije dovoljna, već da mora biti praćena razvojem odgovarajućih politika, procedura i tehničke infrastrukture za dugoročno digitalno očuvanje (Digital Preservation). Na taj način potrebno je osigurati trajnu dostupnost digitalnih objekata, njihovu funkcionalnost i zaštitu od tehnološke zastarjelosti, oštećenja i gubitka podataka.
• Kontinuirana edukacija i razvoj digitalnih kompetencija stručnjaka
Posebna pažnja posvećena je potrebi kontinuiranog profesionalnog usavršavanja informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i kustosa – u skladu s ubrzanim tehnološkim promjenama. U tom kontekstu istaknuta je potreba razvoja programa edukacije iz oblasti digitalne humanistike, upravljanja i analize podataka, digitalnog očuvanja te primjene savremenih softverskih i informacionih rješenja. Razvoj ovih kompetencija predstavlja važan preduslov za transformaciju baštinskih ustanova u savremene, tehnološki razvijene i društveno relevantne naučno-kulturne centre.
• Obrazovanje kao strateški temelj razvoja biblioteka, arhiva i muzeja
Obrazovanje je prepoznato kao jedan od ključnih elemenata dugoročnog razvoja i profesionalizacije baštinskog sektora. Asocijacija BAM ukazala je na potrebu snažnijeg i sistematičnijeg povezivanja visokoškolskih ustanova i baštinskih institucija kroz razvoj zajedničkih studijskih programa, stručnih praksi, istraživačkih projekata i programa cjeloživotnog učenja. Takav pristup podrazumijeva stvaranje novih generacija stručnjaka osposobljenih da odgovore na složene izazove digitalne transformacije, ali i da aktivno učestvuju u zaštiti, istraživanju, interpretaciji i dostupnosti kulturnog naslijeđa. BAM obrazovanje prepoznaje kao jedan od ključnih preduvjeta održivog razvoja, profesionalizacije i društvene relevantnosti baštinskog sektora.
12. međunarodna konferencija Asocijacije BAM još jednom je potvrdila značaj stručnog povezivanja i kontinuiranog dijaloga između biblioteka, arhiva i muzeja, posebno u okolnostima ubrzane digitalne transformacije. Razmjena znanja i iskustava, razvoj zajedničkih standarda i projekata, unapređenje digitalnih kompetencija te odgovorno korištenje novih tehnologija predstavljaju važne pretpostavke za savremeno upravljanje kulturnim naslijeđem.
Asocijacija BAM nastavlja svoju dugogodišnju ulogu u povezivanju stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije te u kreiranju prostora za profesionalnu saradnju, razmjenu znanja i zajedničko promišljanje budućnosti baštinskih institucija u Bosni i Hercegovini i regiji.
Foto: HAS, BAM, Muzej Hercegovine Mostar
[See image gallery at www.arhivsa.ba]
