U Neumu je održana Konferencija domova zdravlja Federacije BiH, koja je okupila 220 učesnika iz 42 grada. Tema konferencije bila je unapređenje odgovora zdravstvenog sektora na rodno zasnovano nasilje, a usvojeni su zaključci koji će poslužiti kao smjernice za buduće djelovanje.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
U Neumu je održana prva trodnevna Konferencija domova zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine, posvećena unapređenju odgovora zdravstvenog sektora na rodno zasnovano nasilje na kojem su učestvovali i predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Dr. Ahmed Novo iz Zavoda za javno zdravstvo KS na konferenciji u Neumu Na Konferenciji je bilo 220 učesnika iz 42 grada i općine, te predstavnici više od 90 lokalnih, kantonalnih i federalnih institucija. Među učesnicima su bili predstavnici više od 40 domova zdravlja, zavoda za javno zdravstvo, kantonalnih ministarstava zdravstva, Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH, zastupnici u zakonodavnim tijelima i Parlamentu Federacije BiH, predstavnici sigurnih kuća, organizacija civilnog društva, policije, te Oružanih snaga BiH.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo aktivno je učestovao u tematskim radionicama tokom Konferencije na kojima su predstavnici različitih sektora iznosili vlastita iskustva i izazove te davali prijedloge za unaprijeđenje i poboljšanje stanja u ovoj oblasti.
Rodno zasnovano nasilje (RZN) prepoznato je kao značajan javnozdravstveni problem koji ostavlja dugoročne posljedice na fizičko, mentalno i socijalno zdravlje pojedinaca, porodica i zajednice.
Uloga Zavoda za javno zdravstvo KS prvenstveno je preventivna i edukativna, kroz jačanje svijesti, unapređenje znanja i razvoj zaštitnih faktora kod djece, mladih i odraslih, a perspektivno i koordinirajuća unutar sistema. Kroz redovne aktivnosti promocije zdravlja Zavod provodi edukacije o mentalnom zdravlju, zdravim međuljudskim odnosima, nenasilnoj komunikaciji i prevenciji različitih oblika nasilja. Posebno je značajna saradnja sa školama, zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalni rad, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama, jer smatramo da se problemi nasilja mogu efikasno rješavati samo kroz multisektorski pristup.
Najznačajniji rezultat konferencije je usvajanje Zajedničke pozicije domova zdravlja Federacije BiH prema rodno zasnovanom nasilju, dokumenta koji predstavlja osnov za buduće djelovanje zdravstvenog sektora u ovoj oblasti. Zaključci radnih grupa poslužit će kao smjernice za unapređenje politika i prakse širom BiH.
Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA će, na osnovu usvojenih zaključaka, inicirati saradnju s drugim resornim ministarstvima kako bi se osigurao multisektorski pristup i snažnija koordinacija svih institucija uključenih u zaštitu osoba koje su preživjele rodno zasnovano nasilje.
Kad je riječ o zdravstvenom segmentu, mi u Zavodu za javno zdravstvo KS očekujemo da Federalno ministarstvo zdravstva, kao regulator zdravstvenog sistema na nivou Federacije BiH, predloži jasnu politiku ili strategiju za odgovor zdravstvenog sektora na rodno zasnovano nasilje.
Koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5 u Kantonu Sarajevo su u porastu. Prašina nanešena iz pustinje Sahare čini najveći udio. Preporučuje se građanima da prate zvanične informacije o zagađenju.
Groznica Zapadnog Nila je virusna zarazna bolest koju prenose zaraženi komarci. Većina zaraženih osoba ne razvije simptome, dok teži oblici mogu uzrokovati meningitis ili encefalitis. Prevencija uključuje korištenje repelenta i zaštitu od uboda komaraca.
Ta politika bi trebala definirati ciljeve i očekivane rezultate, uloge federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa, obaveze zdravstvenih ustanova, sistem izvještavanja i monitoringa i način finansiranja aktivnosti. Također, potrebno je osigurati dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika, izradu smjernica, razvoj standardnih operativnih procedura, definiranje referalnih puteva prema centrima za socijalni rad, policiji i sigurnim kućama, eventualno prilagođavanje zdravstvene dokumentacije i razvoj indikatora kvaliteta.
Drugim riječima, zdravstveni radnici moraju znati šta rade, zašto to rade i kako da to rade. Ako zdravstveni radnici dožive rad na rodno zasnovanom nasilju kao još jedan administrativni zahtjev, implementacija će biti formalna. Zbog toga zdravstveni radnici trebaju učestvovati u izradi procedura, definisanju indikatora, pilotiranju rješenja i evaluaciji rezultata.
Imajući u vidu izuzetno važnu funkciju Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) u zdravstvenom sistemu Federacije BiH, uloga AKAZ-a bi trebala biti u tome da potvrdi da su uspostavljeni procesi, da ustanovi da li osoblje prolazi obuku, provjeri postoje li procedure i da li su te procedure funkcionalne, da ocijeni funkcionisanje referalnog sistema i da kontinuirano prati indikatore kvaliteta, te evaluaciju implementacije politika i programa u zdravstvenim ustanovama i prepoznaje primjere dobre prakse te definiše mogućnosti za unapređenje sistema.
The post Konferencija domova zdravlja posvećena unapređenju odgovora zdravstvenog sektora na rodno zasnovano nasilje appeared first on ZZJZKS.
