Melanom – kako se zaštititi od najsmrtonosnijeg oblika raka kože?

Dolaskom toplijih dana sve više vremena provodimo na otvorenom, ali istovremeno raste i izloženost UV zračenju, jednom od glavnih faktora rizika za nastanak melanoma. O tome kako prepoznati rane znakove bolesti i kako se pravilno zaštititi razgovarali smo sa dr. Ruvejdom Dizdarević. Šta je zapravo melanom i zašto se smatra najopasnijim rakom kože? Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita, ćelija koje proizvode pigment kože. Iako nije najčešći oblik raka kože, smatra se najopasnijim jer se može vrlo brzo proširiti na limfne čvorove i druge organe. Dobra vijest je da se, ukoliko se otkrije u ranoj fazi, u najvećem broju slučajeva uspješno liječi. Ko ima najveći rizik za razvoj melanoma? Veći rizik imaju osobe svijetle puti, plavih ili zelenih očiju, osobe koje lahko izgore na suncu, imaju veliki broj madeža ili pozitivnu porodičnu anamnezu. Rizik povećavaju i česta izlaganja jakom suncu, posebno opekotine od sunca u djetinjstvu, kao i korištenje solarija. Da li je svaki madež razlog za zabrinutost? Ne. Većina madeža je potpuno bezopasna. Međutim, pažnju treba obratiti na svaku promjenu postojećeg madeža ili pojavu novog koji izgleda drugačije od ostalih. Koristimo jednostavno ABCDE pravilo: A – Asimetrija – dvije polovine madeža nisu jednake. B – Rubovi (Border) – nepravilni, nazubljeni ili nejasni rubovi. C – Boja (Color) – prisutno više nijansi smeđe, crne, crvene ili plave boje. D – Promjer (Diameter) – veći od 6 mm E – Evolucija (Evolution) – svaka promjena veličine, oblika, boje ili pojava svrbeža i krvarenja. Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, potrebno je javiti se porodičnom ljekaru ili dermatologu. Koliko sunce zaista utiče na razvoj melanoma? UV zračenje predstavlja najvažniji faktor rizika koji možemo spriječiti. Koža “pamti” svako pretjerano izlaganje suncu tokom života, a posljedice se često javljaju tek godinama kasnije. Zbog toga zaštita od sunca nije važna samo na plaži ili tokom godišnjeg odmora, već i prilikom svakodnevnih aktivnosti poput šetnje, sporta ili rada na otvorenom. Kako se pravilno zaštititi? Najvažnije je izbjegavati direktno sunce između 10 i 17 sati, kada je UV indeks najveći. Koristite kremu sa zaštitnim faktorom najmanje SPF 30, a idealno SPF 50 za djecu, osobe svijetle puti i tokom dužeg boravka na otvorenom. Pored kreme, preporučuje se: nošenje šešira širokog oboda, sunčanih naočala sa UV zaštitom, lagane odjeće dugih rukava i boravak u hladu kada god je moguće. Solarij treba u potpunosti izbjegavati jer i vještačko UV zračenje povećava rizik od melanoma. Koliko kreme za sunčanje zapravo treba nanijeti? Većina ljudi koristi premalu količinu zaštitne kreme, zbog čega ne ostvaruje zaštitu koja je navedena na ambalaži. Za cijelo tijelo odrasle osobe potrebno je približno 30-35 ml, odnosno oko šest do sedam čajnih kašičica kreme. Za lice, vrat i uši dovoljno je približno pola čajne kašičice, odnosno količina koja odgovara dužini dva prsta (kažiprst i srednji prst). Kremu treba nanijeti 15-30 minuta prije izlaska na sunce te obnavljati svaka dva sata, kao i nakon kupanja, znojenja ili brisanja peškirom. Da li oblačno vrijeme znači da smo sigurni od UV zračenja? Ne. I do 80% UV zraka može proći kroz oblake. Zato zaštita od sunca nije potrebna samo tokom sunčanih dana nego i kada je oblačno, naročito ljeti. Šta biste poručili građanima za kraj? Melanom je jedan od rijetkih karcinoma koji često možemo otkriti vlastitim pregledom kože. Nekoliko minuta mjesečno dovoljno je da primijetimo promjenu koja može spasiti život. Zaštita od sunca nije pitanje estetike, već ulaganje u vlastito zdravlje. Redovni samopregledi kože, odgovorno ponašanje na suncu i pravovremen odlazak ljekaru predstavljaju najvažnije korake u prevenciji i ranom otkrivanju melanoma.