Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo obilježava Svjetsku sedmicu dojenja, promovišući dojenje kao ključnu javnozdravstvenu praksu. Dojenje je temelj zdravlja svakog djeteta i investicija u zdraviju budućnost zajednice. WHO i UNICEF preporučuju isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci života.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo se i ove godine pridružuje obilježavanju Svjetske sedmice dojenja, globalne inicijative čiji je cilj promicanje, zaštita i podrška dojenju kao ključne javnozdravstvene prakse.
Dojenje je mnogo više od izbora – ono je temelj zdravlja svakog djeteta, alat za smanjenje smrtnosti i morbiditeta, te investicija u zdraviju budućnost zajednice. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF preporučuju isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci života, te nastavak dojenja uz uvođenje dohrane do druge godine ili duže.
Majčino mlijeko – zlatni standard za rast i razvoj djeteta
Za dobar početak života ne postoji bolji i prirodniji način ishrane od ishrane majčinim mlijekom. Dojenje u prvih šest mjeseci života je „zlatni standard“ i majčino mlijeko u tom periodu osigurava u potpunosti sve nutritivne potrebe djeteta, u drugoj polovini prve godine života do 50% potreba, a u drugoj godini oko 30% nutritivnih potreba. Pored nutritivne podrške, ono je prilagođeno fiziološkim mogućnostima probavnog sistema i bubrega novorođenčeta. Majčino mlijeko je više od hrane, ono je živa i dinamična materija koja zadovoljava emocionalne potrebe djeteta i majke i hrani primarne instikte, poput sisanja, hvatanja i grljenja.
Faze sastava majčinog mlijeka: Kolostrum – Prijelazno – Zrelo mlijeko
Sastav i količina majčinog mlijeka mijenjaju se tokom svakog podoja i kroz različite faze rasta i razvoja djeteta, čime se savršeno prilagođava individualnim potrebama svakog novorođenčeta. Tokom prvog mjeseca laktacije, sastav mlijeka prolazi kroz tri glavne faze:
1. Kolostrum
Kolostrum, prvo mlijeko koje se proizvodi tokom trudnoće i luči u prvih 5 dana laktacije. Ovo gusto mlijeko traje samo nekoliko dana i količinski je prilagođeno potrebama bebe. Ima veći sadržaj proteina, a niži sadržaj ugljikohidrata u odnosu na zrelo mlijeko. Njegov poseban značaj, osim nutritivnog, ogleda se u imunološkoj adaptaciji novorođenčeta na vanjsku sredinu. Zahvaljujući prisustvu sekretornog imunoglobulina A u majčinom mlijeku, posebno u kolostrumu, gdje ga ima najviše, stvara se zaštitni sloj na mukoznoj membrani nosa, ždrijela i probavnog sistema što doprinosi većoj otpornosti dojenčeta. Naziva se i „tečnim zlatom“ zbog svoje boje i izuzetne nutritivne vrijednosti.
Kolostrum sadrži veliku količinu proteina i antitijela, imunoloških supstanci koje jačaju bebin imunitet, vitamine A, E, K, minerale i masti ključne za prve dane. Produkcija je mala (par mililitara), što je savršeno usklađeno s malim kapacitetom želuca novorođenčeta. Već od 18 do 36 sati nakon rođenja, mlijeko se postepeno mijenja u prijelazno.
2. Prelazno mlijeko
Prelazno mlijeko je ono koje nastaje nakon kolostruma, a prije zrelog mlijeka. U njemu postupno opada sadržaj ukupnih bjelančevina, kao i liposolubilnih vitamina, a raste koncentracija masti, laktoze, hidrosolubilnih vitamina i ukupni sadržaj energije kada se produkcija povećava na 600–700 ml dnevno.
Koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5 u Kantonu Sarajevo su u porastu. Prašina nanešena iz pustinje Sahare čini najveći udio. Preporučuje se građanima da prate zvanične informacije o zagađenju.
Groznica Zapadnog Nila je virusna zarazna bolest koju prenose zaraženi komarci. Većina zaraženih osoba ne razvije simptome, dok teži oblici mogu uzrokovati meningitis ili encefalitis. Prevencija uključuje korištenje repelenta i zaštitu od uboda komaraca.
3. Zrelo mlijeko
Sastav se stabilizira, ali se i dalje prilagođava bebinim potrebama. U ovoj fazi mlijeko sadrži skoro 90% vode za hidrataciju, ostatak čine proteini, masti i ugljikohidrati potrebni za rast bebe.
Zrelo mlijeko se mijenja i unutar jednog podoja:
• Prednje mlijeko: mlijeko koje beba dobije na početku podoja i ono je bogato vodom, vitaminima i proteinima. Tu je da hidrira bebu.
• Zadnje mlijeko: beba ga dobija na kraju podoja i ono je gušće, bogatije mastima i ugljikohidratima i daje osjećaj sitosti.
Sastav majčinog mlijeka
Majčino mlijeko je biološki aktivna tečnost koja sadrži:
• Proteine: najzastupljeniji su kazain, α-laktalbumin, laktoferin, lizozim kojima je fuunkcija da pomažu rast i razvoj bebe;
• Masti: najpromjenjiviji makronutrijent u sastavu mlijeka – varijabilne količine u zavisnosti od faze podoja. Masti su izvor energije i ključne su za razvoj mozga, očiju i nervnog sistema;
• Ugljikohidrate: pretežno je to laktoza koja potiče rast dobrih bakterija u crijevima bebe, daje energiju, potpomaže apsorpciju kalcija, a oligosaharidi djeluju kao prebiotici i „mamci“ za patogene;
• Vitamine i minerale: majčino mlijeko osigurava vitamine i minerale A, D, E, K, B12, željezo, cink, jod, kalcij i folati u savršenom i optimalnom omjeru za rast i razvoj novorođenčeta;
• Antitijela (najviše IgA) i bijela krvna zrnca koja štite bebu od infekcija i pomažu u razvoju njenog imunološkog sistema. Sekretorni IgA je najzastupljenija klasa antitjela u majčinom mlijeku i štiti mukozne površine;
• Hormone i enzime: pomažu probavi i metabolizmu;
• Faktore rasta: podržavaju razvoj crijeva, krvnih sudova, endokrinog i nervnog sistema.
Mikrobiota mlijeka učestvuje u razvoju zdravog crijevnog mikrobioma kod dojene djece.
Jedinstvena sposobnost prilagodbe čini majčino mlijeko superiornim:
• Ako majka ima infekciju, stvara antitijela koja štite bebu;
• Ako je beba bolesna, majčino tijelo prepoznaje antigene iz bebine sline i proizvodi specifična antitjela.
Ključne nutritivne prednosti dojenja
• Cjelovita prehrana – idealan kvalitet i kvantitet makro i mikronutrijenata;
• Laka probavljivost – savršeno prilagođena probavnom sistemu novorođenčeta;
• Imunološka zaštita – prirodna obrana protiv infekcija;
Dojenje predstavlja mnogo više od pukog hranjenja: to je strateško ulaganje u zdravlje, emocionalnu povezanost i cjelokupan razvoj djeteta, gradeći temelje zdravije, otpornije i sretnije populacije. Zato podržimo dojenje, podržimo život!
The post Nutritivni aspekti dojenja – temelj zdravlja svakog djeteta appeared first on ZZJZKS.
