Danas se javnost oprašta od pjesnikinje i književnice Bisere Alikadić, koja je preminula 6. oktobra 2026. godine. Umjesto zvanične komemoracije, organizovano je okupljanje ispred ploče sa njenim stihovima. Bisera Alikadić ostavila je značajan trag u književnosti i kulturi Bosne i Hercegovine.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
IN MEMORIAM BISERA ALIKADIĆ Odata počast velikoj bosanskohercegovačkoj književnici 14. oktobar 2026. Danas se javnost oprašta od istaknute bosanskohercegovačke pjesnikinje i književnice Bisere Alikadić, koja je preminula 6. oktobra ove godine, u 87. godini života (1939–2026). Pored sahrane na Gradskom groblju Bare, članovi porodice, prijatelji i poštovaoci njenog lika i djela odlučili su, umjesto zvanične komemoracije, organizovati okupljanje u Ulici Kaptol, ispred ploče na kojoj su uklesani stihovi njene pjesme „Naše snove ne čitajte u sanjaricama“. Skup je otvorila glumica Hasija Borić, koja je čitala poeziju Bisere Alikadić, dok je pjesnik i književnik Mile Stojić podsjetio na značaj njenog romana „Larva“, koji je, nakon objavljivanja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, izazvao brojne reakcije u tadašnjoj konzervativnoj sredini. – Biseru sam uvijek doživljavao kao jedan izvor radosti. Bisera je bila svjetlo i njen gubitak osjetit ćemo u budućnosti, kada će njena slava biti sve veća – kazao je Stojić u svom obraćanju prisutnima. U ime Društva pisaca u BiH obratila se Marija Fekete - Sulivan koja je između ostalog govorila o svom prijateljstvu sa Biserom. -Kad je bila sjetna, a takva je bila i kada bismo se na vratima (njezinog stana) opraštale, stavljala bi glavu na moje rame kao mala, krhka ptica, koju treba samo po tjemenu pomilovati pa da opet, barem u duhu, poleti. Naši književni putevi nerijetko su se ukrštali, pa mogu slobodno reći da su izrodili i čvrsto prijateljstvo, istakla je. Svoja sjećanja na Biseru Alikadić ovom prilikom podijelile su i književnica Ferida Duraković, slikarka Mirsada Baljić, kao i njeni brojni prijatelji i poštovaoci. Za svoj bogati književni opus, koji obuhvata poeziju, prozu i književnost za djecu, Bisera Alikadić dobila je brojne nagrade i priznanja. Među njima se izdvajaju nagrada „Bosanski stećak“ za poeziju i nagrada „Skender Kulenović“ za roman, a bila je nominovana i za prestižnu međunarodnu nagradu za dječiju književnost „Astrid Lindgren“. Njena djela uvrštena su i u školsku lektiru. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Centar Sarajevo, održanoj 7. maja 2024. godine povodom Dana Općine Centar, Biseri Alikadić uručena je zahvalnica s grbom Općine Centar, kao priznanje za njen doprinos književnosti i kulturnom životu. Tokom današnjeg okupljanja porodica Alikadić izrazila je posebnu zahvalnost vijećniku Općinskog vijeća Centar Samiru Fazliću na dugogodišnjoj podršci i pomoći koju je pružao Biseri Alikadić, kao i na njegovom doprinosu organizaciji ovog događaja u Ulici Kaptol. Stepenište u Ulici Kaptol čuva uspomenu na sedam velikana književnosti čije je stvaralaštvo ostavilo neizbrisiv trag u kulturnoj historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Na ovom jedinstvenom prostoru nalaze se spomen-ploče posvećene Izetu Sarajliću, Nasihi Kapidžić-Hadžić, Tinu Ujeviću, Maku Dizdaru, Velimiru Miloševiću, Biseri Alikadić i Dariju Džamonji. Bisera Alikadić rođena je 8. februara 1939. godine u Podhumu kod Livna. Od 1947. godine živjela je u Sarajevu, gradu koji je zauzimao posebno mjesto u njenom životu i književnom stvaralaštvu. Svoju prvu samostalnu knjigu, zbirku poezije „Noć i ćilibar“, objavila je 1972. godine. Tokom bogate književne karijere objavila je dva romana, sedam zbirki poezije i dvije zbirke priča za djecu. Posebno mjesto u njenom stvaralaštvu zauzima zbirka pjesama „Grad Hrabrost“, nastala tokom prve godine agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva. Svojim književnim djelom, autentičnim glasom i nemjerljivim doprinosom bosanskohercegovačkoj kulturi Bisera Alikadić ostavila je trajno naslijeđe koje će nastaviti živjeti kroz generacije čitalaca.
U Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu, 12. oktobra održana je promocija knjige „Književnost i emocionalna pismenost“ autora Anesa Osmića. Ovaj događaj okupio je profesore, nastavnike i ljubitelje književnosti, a razgovaralo se o značaju književnosti u razvoju emocionalne pismenosti kod djece i mladih.
Zdravstveni savjet Općine Centar organizovao je edukaciju o osnovnim mjerama održavanja života povodom Svjetskog dana prve pomoći. Obuka je bila namijenjena uposlenicima Općine, učenicima i nastavnicima, a obuhvatila je i praktičnu upotrebu automatskog eksternog defibrilatora. Edukaciju su vodili stručnjaci iz hitne medicinske pomoći.