Premijera predstave „Preobrazba: geneza jednog propadanja“ u SARTR-u

Nova premijera u SARTR-u istražuje proces osvajanja slobode jedne žene, o njenom razvoju i emancipaciji i ostvarenju potreba i želja uprkos uticajima sredine i tradicije Danas je u Sarajevskom ratnom teatru SARTR održana press konferencija povodom treće premijere u pozorišnoj sezoni 2025./26. Predstavu „Preobrazba: geneza jednog propadanja“, po tekstu Teodore Marković, a u režiji Luke Jovanova. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Monika Močević, scenski pokret Emir Fejzić, dok muziku komponuje Tihomir Radić. U predstavi igraju Selma Alispahić, Hana Zrno, Ana Mia Milić, Džana Džanić, Sead Pandur, Matea Mavrak i Faruk Hajdarević. Govoreći o procesu rada, reditelj Luka Jovanov istakao je da je predstava nastajala kroz intenzivan zajednički istraživački proces, koji je za njega predstavljao kontinuirano učenje i umjetničko sazrijevanje. Naglasio je da naizgled jednostavna priča nosi slojevitost koja je zahtijevala precizan i posvećen scenski rad, te da se bavi temama koje su neizbježne i univerzalno prepoznatljive. Autorica teksta Teodora Marković ukazala je na to da završetkom pisanja tekst prestaje biti isključivo njen, te da je ansambl SARTR-a zajedno sa saradnicima od njega stvorio novo umjetničko djelo. Istakla je da je „Preobrazba“ nastala iz lične potrebe da progovori o nepravdama kroz koje prolazi žensko tijelo i biće, opisujući tekst kao svojevrsni krik, ali i poziv na prepoznavanje i razumijevanje tih iskustava. Poseban segment rada odnosio se na tjelesnost i scenski pokret. Kako je pojasnio Emir Fejzić, predstava je razvijana kroz istraživanje pokreta i gesti, pri čemu su sitne fizičke radnje igrale ključnu ulogu u izgradnji likova i oblikovanju scenskog izraza. Prvakinja Sarajevskog ratnog teatra Selma Alispahić, koja igra majku glavne junakinje ističe da predstava govori o naslijeđenim obrascima ponašanja, transgeneracijskim traumama koje mi svi nosimo, nešto što je obilježeno u naš DNK, a kada mi s tim u ovakvoj sadasnjosti živimo, nastojimo se nositi s tim. Tekst je veoma savremeno pisan, zanimljive je strukture. Mišljenja je da se jasno obraća današnjoj publici čije je i pamćenje i sjećanje vrlo fragmentarno. Alispahić ističe da je ekipa koja se okupila oko teme divna, iako je u pitanju ženska tema, u predstavi igraju i muškarci koji utiču na naše ženske živote. Savremena tema u kojoj se svi mogu pronaći. Glumica Hana Zrno naglasila je važnost teme i mogućnosti identifikacije, ističući da predstava prati ženu kroz različite faze života i otvara pitanje prava na nepristajanje na duboko ukorijenjene društvene obrasce. Specifičnost predstave ogleda se i u glumačkoj strukturi, gdje Ana Mia Milić, Džana Džanić i Matea Mavrak zajednički grade jedan lik – glas koji se kroz predstavu transformiše iz podrške u osudu, iz pojedinačnog u kolektivni, reflektujući pritiske društva i patrijarhalnih normi. Ovaj pristup, kako su istakle, otvara prostor za propitivanje uloga i očekivanja koja se nameću ženama. Faruk Hajdarević ukazao je na značaj praizvedbe savremenog dramskog teksta, naglašavajući njegovu otvorenost za različite interpretacije i buduće scenske postavke, istaknuo je da priča jeste ženska ali je i univerzalna jer prevazilazi spolna određenja, navodeći da živimo u gradu i državi, gdje nažalost znamo kakav je odnos prema ženama, lako zaboravljajući slučajeve femicida, u jeku svih ovih događanja. Sjesni čime se nose mlade žene, majke, porodilje, kao i sa kojim problemima žene žive, podsjetio je da je naša odgovornost pričati njihove priče i da je to najmanje što možemo uraditi. Sead Pandur je istakao da je uživao u radu sa kolegicama, posebno naglašavajući njihovu energiju, posvećenost i zajedništvo, te da ih sa radošću gleda na sceni. Kompozitor Tihomir Radić istakao je da muzika predstave oslonjena na sirove i reducirane elemente, koji prate i pojačavaju osnovne tematske slojeve. Direktorica SARTR-a, Maja Salkić, naglasila je kontinuitet podrške mladim autorima, ističući da predstava tematizira savremeni društveni kontekst koji, uprkos deklarativnoj demokratičnosti, i dalje generiše snažne pritiske, naročito prema ženama. Posebno je ukazala na pitanja slobode, izbora i odrastanja u sistemu koji često nudi privid emancipacije. Predstava „Preobrazba – geneza jednog propadanja“ bavi se pitanjima odrastanja, društvenih normi, patrijarhalnih obrazaca i lične odgovornosti. U njenom fokusu je žena suočena sa sistemom koji oblikuje, ograničava i potiskuje individualnost, otvarajući pitanje mogućnosti promjene i cijene koju ona nosi. Premijera predstave zakazana je za 24. mart, dok su reprizna izvođenja planirana za 25. i 27. mart na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR.