U Amfiteatru Memorijalnog centra Sarajevo večeras je premijerno prikazan dokumentarni film o stradanju nesrpskog stanovništva Bosanskog Novog tokom 1992. godine. Film donosi svjedočanstva preživjelih i prikazuje sistematsko etničko čišćenje uz podršku tadašnjih vlasti.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
U Amfiteatru Memorijalnog centra Sarajevo na Kovačima večeras je premijerno prikazan dokumentarni film autora Enesa Hotića „Svjedoci pravde: Zločini u Bosanskom Novom“ , koji donosi potresna svjedočanstva o stradanju nesrpskog stanovništva Bosanskog Novog tokom 1992. godine. Film kroz autentične ispovijesti preživjelih, članova porodica žrtava, bivših logoraša i očevidaca rekonstruira hronologiju progona, torture, prisilnih nestanaka i ubistava, svjedočeći o sistematskom etničkom čišćenju koje je provedeno uz podršku tadašnjih vojnih, policijskih i političkih struktura. „Mi se nećemo umoriti, mi ćemo uvijek ponavljati, da se ne ponovi nikome“, rekao je prije projekcije autor filma Enes Hotić. Egzodus Upravo 23. jula 1992. godine počeo egzodus nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Novog. „Neka nam istina, a ne mržnja bude vodilja“, kazao je autor. Bosanski Novi je tokom rata doživio teška stradanja, progone, logore, ubistva i potpuno razaranje društvenog poretka u kojem su ljudi decenijama živjeli zajedno. Upravo zato je bilo važno da se ova priča ispriča dostojanstveno, dokumentarno i odgovorno. Film je, kako je rečeno na projekciji, nastao kao rezultat dugotrajnog istraživanja, razgovora sa preživjelima i rada na prikupljanju činjenica, dokumenata i svjedočenja. Na taj način on predstavlja svjedočanstvo i opomenu, ali i znak poštovanja prema svim žrtvama i njihovim porodicama. “Naša dužnost je da pamtimo”, rekao je Suvad Hotić, autora knjige “Rat u Bosni - Zapisi & sjećanja”, prema kojoj je snimljen ovaj film. On je dodao kako je ovaj film glas ljudi o 23. julu, te kako su svjedočanstva skupljena zbog istine. Upravo vrijednost filmu daju originalna svjedočanstva nastala u neposrednoj saradnji s preživjelima i njihovim porodicama, kao i prikaz mjesta stradanja, naselja, sela, logora i masovnih grobnica koja zajedno čine bolnu, ali važnu cjelinu kolektivnog sjećanja. Svijest „Nije više pitanje šta nam misle drugi, nego naša svijest i koje lekcije smo naučili“, poručio je direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić. Poručio je da borba za državu nije prestala i da je važno šta prenosimo budućim generacijama. Podrška projektima koji čuvaju svjedočenja, dokumentuju činjenice i doprinose kulturi sjećanja jedan je od važnih segmenata djelovanja Memorijalnog centra Sarajevo. Kroz saradnju s autorima, istraživačima i svima koji svojim radom čuvaju uspomenu na žrtve i odbranu, Memorijalni centar nastoji dati doprinos očuvanju historijske istine i njenom prenošenju budućim generacijama.
U Memorijalnom centru Sarajevo održano je drugo predavanje o 1. korpusu Armije RBiH. Učesnici su govorili o organizaciji odbrane i političkim okolnostima tokom opsade Sarajeva. Ciklus predavanja ima za cilj otvoriti ključne teme vezane za opsadu i odbranu Sarajeva.
Na planini Igman obilježen je važan datum kulture sjećanja posvećen odbrani Bosne i Hercegovine. Manifestacija je okupila brojne delegacije i građane koji su odali počast šehidima. Reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović naglasio je važnost zajedništva i odgovornosti prema domovini.
