Preteška ili neodgovarajuća školska torba može uzrokovati bolove u leđima i umor kod djece. Važno je obratiti pažnju na težinu, oblik i način nošenja torbe. Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje roditelja, nastavnika i zdravstvenih radnika kako bi se prilagodilo opterećenje potrebama djeteta.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
Preteška ili neodgovarajuća torba, kao i njen nepravilan način nošenja, može uzrokovati nelagodu, umor te bolove u leđima, vratu i ramenima. Zbog toga je važno obratiti pažnju, ne samo na težinu, nego i na veličinu, oblik, raspored sadržaja i način nošenja. Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje djece, roditelja, nastavnika, zdravstvenih radnika i obrazovnog sistema kako bi svakodnevno školsko opterećenje bilo prilagođeno potrebama i razvoju djeteta.
Preteška školska torba može izazvati bolove u leđima. Foto: Ilustracija Djeca školskog uzrasta u prosjeku provedu 3-6 sati dnevno u školskom okruženju. Budući da se njihov mišićno-koštani sistem još uvijek razvija, dugotrajno sjedenje, nedovoljno kretanje i nepravilno opterećenje mogu nepovoljno utjecati na držanje i opće zdravlje. Među faktorima koji se često zanemaruju posebno mjesto zauzima školska torba.
Preteška ili neodgovarajuća torba, kao i njen nepravilan način nošenja, može uzrokovati nelagodu, umor te bolove u leđima, vratu i ramenima. Zbog toga je važno obratiti pažnju, ne samo na težinu, nego i na veličinu, oblik, raspored sadržaja i način nošenja. Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje djece, roditelja, nastavnika, zdravstvenih radnika i obrazovnog sistema kako bi svakodnevno školsko opterećenje bilo prilagođeno potrebama i razvoju djeteta.
Među najčešćim uzrocima bolova u leđima i osjećaja umora kod školske djece izdvajaju se nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilno držanje i nošenje preteških školskih torbi.U analizi Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, na osnovu izvještaja Doma zdravlja Kantona Sarajevo o provedenim sistematskim pregledima školske djece u Kantonu Sarajevo za period 2022–2024. godine zaključeno je da je udio učenika drugog razreda osnovnih škola Kantona Sarajevo koji imaju loše držanje iznosio 12,7% 2022., 12,5% 2023. godine i 14,7% 2024. godine.
Među učenicima osmog razreda osnovnih škola udio onih koji imaju loše držanje iznosio je čak 28,2% 2022. godine, 15,5% 2023. godine i 9,9% 2024. godine. Među učenicima drugog razreda, podaci u navedene tri godine pokazuju trend rasta udjela učenika sa lošim držanjem.
Najviše učenika sa lošim držanjem bilo je 2022. godine među učenicima osmog razreda sa trendom pada kroz 2023. i 2024. godinu. Prema podacima navedene analize problemi lokomotornog sistema su među najzastupljenijim zdravstvenim poteškoćama učenika. Nepravilno držanje ostaje vrlo učestalo, te zajedno sa deformacijama kičmenog stuba zahtijeva kontinuirano praćenje i pravovremeno reagovanje.
Deformacije kičmenog stuba mogu biti povezane sa težinom školske torbe, dugotrajnim nepravilnim sjedenjem, nepravilnim položajem ispred TV ekrana, učestalom upotrebom mobilnih uređaja u položaju koji opterećuje vratnu i grudnu kičmu ali i slabom fizičkom aktivnošću kod školske djece.
Koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5 u Kantonu Sarajevo su u porastu. Prašina nanešena iz pustinje Sahare čini najveći udio. Preporučuje se građanima da prate zvanične informacije o zagađenju.
Groznica Zapadnog Nila je virusna zarazna bolest koju prenose zaraženi komarci. Većina zaraženih osoba ne razvije simptome, dok teži oblici mogu uzrokovati meningitis ili encefalitis. Prevencija uključuje korištenje repelenta i zaštitu od uboda komaraca.
U istraživanju provedenom 2017.g. u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi, rezultati su pokazali da prosječna težina školske torbe učenika petog razreda bila 4,01kg. Među učenicima šestog razreda prosječna težina školske torbe je bila 4,61kg. Učenici su navodili da su povremeno (64,6%) ili često (11,4%) osjećali bolove u leđima (najvjerovatnije zbog težine ruksaka). Osjećaj umora zbog nošenja školske torbe bio je evidentiran kod čak 64,1% učenika petog razreda i 37,5% učenika šestog razreda. Autori iz susjedne Hrvatske navode da težina školske torbe u prvom razredu u prosjeku iznosi 4,92 kg, u drugom 5,00 kg, u trećem 4,54 kg i u četvrtom 5,28 kg.
Učenici su u prosjeku nosili torbe koje težinom nadmašuju preporučene granice: većina torbi bila je teža i više od 10% tjelesne težine učenika, a prema zdravstvenim preporukama, težina školskih torbi ne bi trebala prelaziti 5–10% tjelesne mase djeteta, dok se 15% smatra gornjom granicom koja se ne bi trebala prekoračiti.
Školske torbe s opterećenjem većim od 10% tjelesne mase dodatno povećavaju potrošnju energije, naginjanje vrata i trupa prema naprijed, nazad ili u stranu, što narušava pravilno držanje tijela. Treba naglasiti da ne postoji jedna granica koja odgovara svakom djetetu zbog dobi, tjelesne građe, snage, zdravstvenog stanja, dužine puta od kuće do škole i načina kretanja te da samo težina školske torbe nije neposredno dokazano jedini uzrok skolioze i drugih trajnih deformiteta kičme, čiji je nastanak veoma složen i povezan sa brojnim faktorima. Ono što je izvjesno, jeste da prekomjerna težina i nepravilno nošenje školske torbe mogu doprinijeti pojavi bolova, umora i promjena u držanju tijela.
Danas, klasične školske torbe koje su se nekad nosile, zamijenili su ruksaci. Kada je školski ruksak dobro dizajniran i pravilno postavljen u odnosu na leđne i trbušne mišiće, oni tada mogu poduprijeti težinu koju dijete nosi. U praksi to, nažalost, često nije tako. Osim težine, nepravilno nošenje školskog ruksaka, može također uzrokovati bolove i istezanje vrata, leđnih i trbušnih mišića.
Deset savjeta za pravilno nošenje ruksaka. Foto: Ilustracija Da bi se to spriječilo, ruksak treba nositi na oba ramena, a naramenice trebaju biti pravilno podešene, kako bi se smanjilo opterećenje donjeg dijela leđa. Dužinu naramenica treba prilagoditi tako da ruksak sjedi visoko na leđima i blizu kičmenog stuba. Školski ruksak bi trebao biti toliki da doseže tek nekoliko centimetara ispod vrha lopatica do nekoliko centimetara iznad struka.
Kako bi se izbjegao neravnomjerni pritisak i omogućilo ispravno stajanje, sadržaj ruksaka treba biti raspoređen tako da najteže predmete stavljamo bliže djetetovim leđima. Na taj način, opterećenje se ravnomjerno raspoređuje, smanjujući rizik od bolova u leđima i mišićno-koštanih poremećaja.
Roditelji bi prilikom kupovine školskog ruksaka trebali da biraju lakši, sa širokim naramenicama i dodatnim pojasom za učvršćivanje preko struka i eventualno grudi. Školski ruksaci sa više odjeljaka olakšavaju ravnomjernu distribuciju tereta. Ruksak ne bi trebao biti širi od trupa djeteta. Sa sigurnosnog stajališta, poželjno je da ima i reflektirajuće trake. Valja odabrati i što lakšu i manju pernicu i obratiti pažnju na drugu opremu koja se nosi u ruksaku (voda, užina, ostali pribor, elektronički predmeti…).
Ruksak treba da naliježe visoko na leđima i što bliže uz kičmeni stub, bez slobodnog prostora za pomjeranje i klaćenje prilikom hoda. Poželjno je najmanje jednom sedmično pregledati ruksak i iz njega izbaciti nepotrebne predmete i pakovati stvari u njega koje se odnose na raspored časova za taj dan.
Preventivne mjere koje obrazovni sistem može preduzeti kako bi se smanjio štetni uticaj teške školske torbe na zdravlje djece uključuju kreiranje rasporeda sa blokovima časova, kako bi učenici imali manje različitih predmeta u toku dana i nosili manje knjiga.. Zatim, u raspored jednog dana ne treba uvrštavati istovremeno predmete koji zahtijevaju više didaktičkog materijala (tjelesni odgoj, likovna kultura, tehničko obrazovanje). Prema mogućnostima, trebalo bi obezbijediti školske ormariće za djecu kako bi dio knjiga mogao ostati u školi.Ukoliko je moguće učenicima također treba dozvoliti da imaju jednu svesku po predmetu, tankih korica i što manjeg formata.
Poželjno je i stalno podsjećati nastavno osoblje škole, roditelje i učenike na smjernice o težini i pravilnom nošenju školskih ruksaka. Dodatno, treba izbjegavati dugotrajno sjedenje, naročito u nepravilnim pozicijama, bez kretanja i vježbanja, ograničiti vrijeme pred ekranom (< 2h) te povećati vrijeme u tjelesnoj aktivnosti (najmanje 60 minuta dnevno).
Zdravo odrastanje, rast i razvoj, preduslov su zdravijeg društva i zalog za zdravu budućnost.
Literatura:
• https://nzjz-split.hr/skolska-torba-2/
• Mačak Hadžiomerović A. et al., School bags and associated back pain, Journal of Health Sciences, 2018., dostupno na: https://www.jhsci.ba/ojs/index.php/jhsci/article/view/627/637
• Paušić J., Kujundžić H., Penjak A., Possible Influences of a Heavy Backpack on Back Pain Syndrome in Primary School Children, University of Split, 2012., dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/155300
• Izvještaj o monitoringu zdravstvenog statusa učenika u okviru sistematskih pregleda u periodu 2022.-2024. za Kanton Sarajevo
• https://www.hzjz.hr/aktualnosti/skolske-torbe-i-zdravlje/
• https://www.healthychildren.org/English/safety-prevention/at-play/Pages/Backpack-Safety.aspx
• https://www.zdravlje.org.rs/index.php/aktuelne-vesti/1680-pravilno-nosenje-skolske-torbe-vazan-korak-u-ocuvanju-zdravlja-dece
Nishath A. A. et al., Schoolchildren’s Musculoskeletal Pain and Backpack Weight Impact on Posture: A Short-Term Study, PMC, 2024., dostupno na: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11426613/
The post Školska torba/ruksak i zdravlje djece appeared first on ZZJZKS.
