U novom broju časopisa "Prilozi za historiju Sarajeva" predstavljen je rad dr. Mirhe Šabanović o umjetničkoj vrijednosti javne plastike u Pionirskoj dolini. Rad analizira četiri skulpture i njihov značaj kroz istoriju, kao i potrebu za novim skulpturalnim intervencijama.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
“Skulpture Pionirske doline u Sarajevu: Estetski aspekt motiva majke i djeteta u javnoj plastici” U novom broju časopisa “Prilozi za historiju Sarajeva”, izdavača JU Muzej Sarajeva, predstavljen je stručni rad naše saradnice dr. Mirhe Šabanović, stručne savjetnice za zaštitu spomeničkog naslijeđa, pod nazivom “Skulpture Pionirske doline u Sarajevu: Estetski aspekt motiva majke i djeteta u javnoj plastici”. Rad se bavi umjetničkom i kulturno-historijskom vrijednošću javne plastike smještene u sarajevskoj Pionirskoj dolini. U središtu pažnje su četiri djela koja su obilježila ovaj ambijent: „Majka i dijete“ Sretena Stojanovića , „Majka s djetetom“ Frane Kršinića , „Mali partizani u snijegu“, koji se najčešće dovode u vezu s beogradskom kiparicom Milojević , te savremena skulptura „Dodirni me“ Pere Jakšića . Osim što se osvrće na njihov stil i likovni izraz, rad prati i širu priču o samom prostoru Pionirske doline – od vremena kada je sredinom 20. stoljeća djelovala kao zoološki vrt, do njenog postepenog prerastanja u rekreativno-edukativni kompleks kakav poznajemo danas. Skulpture unutar parka primjeri su različitih faza razvoja javne plastike u socijalističkoj Jugoslaviji. Njihova česta premještanja s prvobitnih lokacija, kao i promjene u načinu na koji ih publika doživljava, govore o širim društvenim i kulturnim promjenama. Na kraju, rad problematizira pitanje potrebe postavljanja novih skulptura na mjestu otuđenih, istražujući kako se ovi prostori mogu kritički i savremeno artikulirati kroz nove skulpturalne intervencije. spomenici-sa.ba 2026-02-25T11:03:23+00:00 25/02/2026 | Aktuelnosti , Objekti javne arhitekture , Projekti, elaborati, studije |
JU "Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa" Sarajevo donio je rješenje o prethodnoj zaštiti nekropole sa stećcima na lokalitetu Gaj u Tihovićima. Ova zaštita onemogućava izvođenje radova koji bi mogli ugroziti kulturno dobro. Nekropola datira iz 14. ili 15. stoljeća i predstavlja značajan naučno-istraživački potencijal.
Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu je sanirao nagnuti nišan Sulejmana ef. Kemure. Radove je izvela firma "WINNER PROJECT" d.o.o. Sarajevo, poštujući sve tehničke i sigurnosne standarde. Sulejman ef. Kemura bio je značajna ličnost u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.