Upozorenje Federalnog hidrometeorološkog zavoda za visoke temperature

Prilog upozorenje-federalnog-hidrometeorolosko-zavoda-za-visoke-temperature-i-preporuke-stanovnistvu-u-slucaju-ekstremno-visokih-temperatura-ju-zavod-za-javno-zdravstvo-ks.pdf (560.82 KB) J.U. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA P.I. INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH OF CANTON S A R A J E V O S A R A J E V O Preporuke stanovništvu u slučaju ekstremno visokih temperatura Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoline, odnosno vremenske pojave toplotnog vala. Prethodnih godina uočava se trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utiče na zdravstveno stanje stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati. Cijelo vrijeme dok tra ju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta). 2 Rizične grupe Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke osobe su na nju osjetljivije. Rizične kategorije stanovništva su: ● starije osobe; ● bebe i mala djeca; ● osobe koje uzimaju određene lijekove; ● osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici; ● osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala; ● osobe koje uživaju alkohol ili droge; ● osobe koje imaju problema sa kretanjem; ● osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene. Opće preporuke ● Vrijeme provoditi u izračenim i zahlađenim dijelovima stana, kuće itd.; ● Napolje izlaziti samo u krajnjoj nuždi, uz adekvatnu odjeću (pamučne tkanine svijetlih boja); ● Konzumirati veće količine tečnosti koja ne sadrži kofein i alkohol; ● Pratiti vijesti i redovno slušati vremensku prognozu kako biste bili informirani o vrijednostima temperature; ● Planirati unaprijed svoje aktivnosti i na taj način pokušati smanjiti rizik od toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom; ● Posebnu pažnju obratite na ličnu higijenu tj. svakodnevno se tuširajte mlakom vodom i odijevajte čistu odjeću; ● Izbjegavajte kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dajte gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira; ● U intervalu od 11-15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%; ● Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30); ● Prilikom boravka u vodi takođe je potrebno koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine; ● Sunčajte se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavajte vrijeme), izbjegavajte sunčanje u intervalu od 11-15 sati i češće uzimajte manje količine negaziranih napitaka; ● U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema; 3 Šta treba učiniti? Klonite se vrućine. ● Ako su prognozirali toplotni val, pokušajte planirati dan na način da izbjegavate izloženost vrućini; ● Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati), izbjegavajte napor; ● Izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport ili radovi na otvorenom, odgodite to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro; ● Ako morate izaći, krećite se u hladu, nosite šešir ili kapu i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te ponesite sa sobom vodu za piće. Osvježite se. ● Boravite u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće; ● Zamračite prostorije okrenute prema suncu; ● Ne otvarajte prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani. Otvorite ih noću kada vrijednost vanjske temperature padne; ● Tuširajte se hladnom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvježite se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak; ● Redovno pijte vodu i ako ne osjećate žeđ. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine. Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera; ● Izbjegavajte alkohol i kafu, oni utiču na gubitak tečnosti iz organizma; ● Jedite manje kaloričnu hranu, unosite u organizam više salate, voća i povrća; ● Jedite češće i manje obroke i izbjegavajte namirnice sa visokim sadržajem bjelančevina (npr. meso i mesni proizvodi, naročito suhomesnati proizvodi) ; ● Lako kvarljive namirnice kupovati samo na mjestima gdje su one sigurno uskladištene i obavezno ih čuvati u frižideru; ● Ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnica. Praktični savjeti u slučaju ekstremnih vrućina - toplotnih udara Kod jačeg toplotnog vala moguć je gubitak tečnosti i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se, isto tako, može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve mišića, bljedilo i visoku temperaturu. Potrebna je pomoć ljekara. 4 Sklonite se na hladnije mjesto i pijte dosta vode ili voćnih sokova. Ako ste u prilici, istuširajte se mlakom vodom ili se osvježite spužvom koja je namočena u hladnoj vodi. Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt. Potražite pomoć ukoliko ste zabrinuti: ● Nazovite svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako uzimate neke lijekove ili imate neuobičajene simptome; ● Obratite pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem; ● Ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati, osvježite se i pijte vodu ili voćne sokove, te potražite pomoć ljekara ako vam se stanje ne popravi ili se pogorša. Pružite pomoć drugima: ● Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala; ● Starije osobe koje žive same treba svakodnevno posjećivati. Dok čekate hitnu pomoć: ● Ako je moguće, premjestite osobu na hladnije mjesto; ● Otvorite prozore da stvorite strujanje zraka; ● Rashladite osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotajte u vlažne čaršafe; ● Ako je pri svijesti, dajte joj vode ili voćnog soka; ● Nemojte joj davati nikakve lijekove.