Danas su predstavljeni rezultati istraživanja o finansijskoj pismenosti u Federaciji BiH. Finansijska pismenost odraslih iznosi 57,4 boda, dok 47,1% srednjoškolaca ima ispod osnovnog nivoa. Programi u Kantonu Sarajevo jačaju kompetencije djece u ovoj oblasti kroz praktične aktivnosti i integraciju u kurikulume.
Za obrasce, rokove i moguće naknadne izmjene koristite originalnu objavu institucije.
Danas su u Sarajevu predstavljeni rezultati baznih istraživanja o finansijskoj pismenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su još jednom ukazali na važnost sistemskog razvijanja znanja i vještina potrebnih za odgovorno upravljanje novcem i donošenje informiranih finansijskih odluka.
Prema predstavljenim rezultatima, finansijska pismenost odraslih u Federaciji BiH iznosi 57,4 boda od mogućih 100, dok se 47,1% obuhvaćenih srednjoškolaca nalazi ispod osnovnog nivoa finansijske pismenosti. Ovi podaci potvrđuju da je finansijsku pismenost potrebno razvijati od najranije dobi, kroz kontinuirano učenje, praktična iskustva i povezivanje obrazovnih sadržaja sa stvarnim životnim situacijama.
Skupu su prisustvovali i predstavnici JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, a direktorica Instituta, Senada Salihović, obratila se prisutnima, predstavivši iskustva i aktivnosti kojima se u Kantonu Sarajevo sistemski jačaju kompetencije djece i učenika u oblasti finansijske pismenosti.
Direktorica Salihović posebno je ukazala na značaj razvijanja ovih kompetencija kroz kroskurikularne sadržaje integrirane u brojne predmetne kurikulume, ali i kroz konkretne aktivnosti koje djeci i učenicima omogućavaju da stečena znanja primijene u svakodnevnom životu. Na taj način finansijska pismenost postaje mnogo više od poznavanja osnovnih finansijskih pojmova – ona podrazumijeva razvijanje odgovornosti, kritičkog mišljenja, sposobnosti planiranja, promišljenog donošenja odluka i razumijevanja posljedica vlastitih izbora.
Upoznala je prisutne i da je program „Poduzetništvo i finansijska pismenost“, registriran u Katalogu registriranih programa, koji kroz niz pažljivo osmišljenih aktivnosti doprinosi razvoju poduzetničkog duha i finansijske osviještenosti djece i mladih na svim nivoima preduniverzitetskog obrazovanja – od predškolskog odgoja i obrazovanja do završetka srednje škole.
Program obuhvata aktivnosti prilagođene uzrastu i razvojnim mogućnostima djece i učenika, među kojima su „Ekonomija žetona“, „Fondovi budućnosti“, „Slatki program malih proizvođača“, „Ja investiram u zajednicu“, „Kakve savjete možemo dobiti u banci“, „Kad planinar postane poduzetnik“, „Izrada mini biznis-plana“, „Budi poduzetnik“ i „Živimo po mjeri“. Kroz ove aktivnosti djeca i učenici razvijaju razumijevanje vrijednosti novca, prihoda i troškova, odgovornog potrošačkog ponašanja, štednje, poduzetničkog razmišljanja i planiranja budućnosti.
U obrazovnom sistemu Kantona Sarajevo, koji obuhvata više od 60.000 djece i učenika, ovakav pristup predstavlja važan doprinos razvoju kompetencija neophodnih za aktivno, odgovorno i samostalno učešće u savremenom društvu.
Finansijska pismenost nije samo znanje o novcu – to je znanje o izborima, odgovornosti i budućnosti. Zato je važno da djeca i mladi priliku za razvoj ovih kompetencija dobiju već tokom obrazovanja, kroz sadržaje koji povezuju teoriju i praksu, podstiču inicijativu i razvijaju sposobnost donošenja promišljenih odluka.
Tokom drugog dana studijske posjete Zagrebu, razgovaralo se o inkluzivnom obrazovanju i radu s darovitim učenicima. Edukacija je obuhvatila interaktivne aktivnosti i radionice koje su se fokusirale na stvaranje sigurnog okruženja za svu djecu.
U okviru studijske posjete Zagrebu, od 11. do 14. oktobra 2026. godine, predstavnici Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS upoznaju se s primjerima dobre prakse u inkluzivnom obrazovanju. Ova posjeta predstavlja značajnu priliku za profesionalno usavršavanje i unapređenje obrazovne prakse u Kantonu Sarajevo.
JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo nastavlja pružati podršku razvoju kompetencija djece i učenika kroz predmetne kurikulume, vannastavne i posebne programe te aktivnosti koje obrazovanje povezuju sa stvarnim potrebama života.
Ulaganje u finansijsku pismenost djece i mladih jeste ulaganje u njihovu samostalnost, sigurnost i budućnost.
