Nastavni plan i okvirni program za zanimanje poslovni tajnik/ca

NOVOSTI NOVOSTI 10 Mart 2026 Klikova: 311 NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM ZA ZANIMANJE POSLOVNI TAJNIK-CA Štampa El. pošta PREUZMI NPP Sljedeća Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KANTON SARAJEVO JU Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM ZA ZANIMANJE POSLOVNI TAJNIK-CA Sarajevo 05.11. 2007 Uvod Sektor ekonomije i administracije u posljednjih je nekoliko godina bio izložen velikim i značajnim tehnološkim i organizacijskim promjenama. Pritom prvenstveno treba istaknuti veoma visok stepen dosegnute informatizacije administrativnog poslovanja te savremene organizacijske trendove. Isto tako, svakodnevna praksa u većini Bosanski,hrvatski ,srpskih gospodarskih subjekata, kao i u državnoj upravi, pred djelatnike u administraciji postavlja sve kompleksnije i opširnije zadaće. Činjenica jest da te izazove mogu prihvatiti samo ciljano i primjereno školovane osobe. Nastavni plan i okvirni program za zanimanje poslovni tajnik izrađen je na temelju iskustava, kao i snimanjem potreba tržišta rada vodeći računa o sljedećem: a) Potrebama tržišta rada i savremenog poslovanja koje su ukazale na neophodnost modernizacije zanimanja poslovni tajnik/ca. b) Nastavni program za poslovnog tajnika usklađen je s brzim promjenama koje nameće život u Nastavni plan i program mora sadržavati specifične nastavne predmete prilagođene mogućnostima slijepih i slabovidnih učenika c) Stručni nastavni predmeti također trebaju u velikoj mjeri biti prilagođeni potrebama i mogućnostima slijepih i slabovidnih učenika d) Izvedbeni programi stručnih nastavnih predmeta obrađivali bi isključivo osnovne sadržaje pripadajućeg stručnog i znanstvenog područja e) Sadržaji izvedbenih programa svih stručnih nastavnih predmeta međusobno se podudaraju i nadopunjuju čineći tako smislenu i povezanu teorijsku cjelinu koja je neophodna za praktičnu primjenu Novom gospodarskom sistemu, koji teži poduzetničkoj inicijativi, osniva se sve više manjih privatnih i društvenih preduzeća u kojima bitno mjesto zauzima upravo ovo zanimanje. Školovanje poslovnog tajnika treba za cilj imati obrazovanje zaposlenika koji će raditi na svim administrativnim poslovima u gotovo svim odjelima preduzeća, kao i na poslovima uprave. U manjim preduzećima (tvrtkama) poslovni tajnik ključna je osoba koja obavlja sve administrativne i tajničke poslove, dok će u većim preduzećima posao biti specijaliziran i podijeljen na više osoba. Zato su u obrazovnom sistemu obuhvaćena znanja i vještine koji proizlaze iz sveobuhvatnih poslova ovog zanimanja. Osobe s tim zanimanjem mogu raditi u privatnim preduzećima (tvrtkama), stručnim službama društvenih preduzeća, raznim uredima, organima uprave te u svim javnim ustanovama.Poslovi i radni zadaci ovog zanimanja zahtijevaju primjereno opće i stručno obrazovanje, povećanu snalažljivost, inicijativu, tačnost, ažurnost i nadasve odgovornost. Važna je i sposobnost komuniciranja sa suradnicima, a ove su osobe osobito upućene na komuniciranje sa strankama i poslovnim partnerima. Uz teorijska znanja, poslovni tajnik treba savladati vještinu pisanja na računaru te služenje savremenom uredskom opremom za komuniciranje sa strankama i poslovnim partnerima. Nadalje, treba pratiti razvoj sredstava uredskog komuniciranja te se prilagođavati njihovoj primjeni u praksi, što znači stalnousavrsavanje u struci. Poslovni tajnik u svojoj radnoj sredini, kao i u predstavljanju preduzeća ili ustanove, treba svojim znanjem, izgledom i ponašanjem pridonositi što boljem poslovnom uspjehu. PREPORUKE I PRIJEDLOZI ZA PRILAGOĐAVANJE ŠKOLSKE SREDINE I RADA U NASTAVI SA SLIJEPIM UČENICIMA 1. Slijepi učenik trebao bi sjediti u prvoj klupi. 2. Nastavnik bi ga trebao obavještavati o promjenama u organizaciji prostora (drukčiji raspored klupa, novi predmeti i slično) 3. Trebalo bi se brinuti da slijepi učenik uvijek dobro čuje. 4. Sadržaje koji se pišu na ploču treba izgovarati glasno da slijepi učenik može slijediti i zapisivati bilješke. 5. Pri davanju uputa treba biti konkretan, precizan i kratak(npr. ovdje/tamo treba reći: ispred tebe, s tvoje lijeve strane i slično. 6. Bez ustručavanja treba koristiti riječi: gledaj, vidiš, pogledaj i si. 7. Slijepom učeniku treba osigurati dovoljno vremena da se pripremi za sat. 8. Katkad mu na satu treba omogućiti snimanje diktafonom. 9. Pri demonstriranju treba rabiti, kad je god moguće, stvarni predmet o kojem se govori 10. Ako se nešto demonstrira uz pomoć učenika, tada slijepi učenik treba biti model. 11. Slijepom učeniku treba osigurati individualni materijal za pojedine nastavne jedinice. 12. Treba provjeriti je li učenik razumio gradivo. 13. Pojedini dio sata treba odvojiti za individualni rad sa slijepim učenikom. 14. Katkad treba provjeriti urednost pod školskom klupom. 15. Slijepog učenika treba uključiti u sve aktivnosti razreda jer on to može. 16. Uvijek treba imati na umu da dodir i sluh zamijenjuju vid slijepom djetetu. 17. U slučaju nedoumica treba kontaktirati tiflopedagoga. 18. Suradnja s roditeljima učenika bitna je jer su oni najvažniji suradnici. PREPORUKE I PRIJEDLOZI ZA PRILAGOĐAVANJE ŠKOLSKESREDINE I RADA U NASTAVI SA SLABOVIDNIM UČENICIMA 1. Nastavne materijale slabovidnom djetetu treba prezentirati na što jednostavnijoj pozadini, stoga radna površina (ploča, stol) uvijek treba biti čista i bez nepotrebnih predmeta. 2. Prije početka pisanja djetetu treba pomoći u prostornoj orijentaciji u bilježnici (pronaći početak stranice i reda u koji će zapisivati) 3. Najbolje je rabiti bilježnice s jasno otisnutim linijama i kvadratima. 4. Slabovidno dijete trebalo bi rabiti flomaster umjesto olovke ili kemijske olovke. 5. Preporučljivo je da se slabovidno dijete koristi onim tipom pisma koje nakon što je napisano može i samo ponovno čitati. 6. Ako dijete ne može pročitati svoja napisana slova, neka se služi velikim štampanim slovima 7. Sliku koja se u razredu pokazuje ostaloj djeci treba i verbalno opisati, a potom i staviti slabovidnom djetetu na klupu kako bi je moglo pogledati. 8. Sve pisane upute i ostalo napisano na ploči treba i glasno pročitati. 9. Treba dopustiti djetetu da ustane sa svog mjesta i samo pogleda što je na ploči napisano. 10. Uputno je rabiti stalak za čitanje ili nagib gornje plohe klupe ili nešto od priručnih sredstava tog tipa kako bi se djetetu približio tekst koji čita, poticalo pravilno držanje tijela, spriječio umor i povećala osvijetljenost teksta. 11. 12. Ako se primijeti da dijete pri čitanju preskače redove teksta i / ili ima poteškoće u pronalaženju sljedećeg reda u tekstu, kao pomoć za označavanje reda treba se koristiti ravnalom. 13. U nastavi treba rabiti materijale koji su u kontrastu s pozadinom na kojoj dijete radi 14. Da bismo djetetu pomogli odrediti njegovu radnu površinu na klupi, dobro je načiniti podmetač u boji koja je u kontrastu s površinom klupe. 15. Tokom nastave, bilo bi dobro slabovidno dijete dodatno stimulirati auditivnim, taktilnim, olfaktornim i termalnim podražajima. 16. Slabovidna djeca razlikuju se prema stupnju osvjetljenja koje im najviše odgovara. Treba pokušati pronaći optimalno osvjetljenje te prema tome odrediti djetetu mjesto u razredu koje mu najviše odgovara. Često je to prva klupa srednjeg reda jer nema izravnog odsjaja s prozora. 17. Općenito treba paziti da se slabovidno dijete ne nalazi nasuprot izvoru svjetla (npr. prozoru ili svjetiljci). Najbolje je da izvor svjetla bude djetetu iza leđa ili sa strane. 18. Nastavne sadržaje treba potkrijepiti gledajući dijete i rabeći riječi: pogledaj, pronađi, vidi. 19. Treba dodatno zahtijevati od slabovidnog djeteta da pogleda predmet koji mu se pokazuje prije nego mu se preda u ruke. 20. Može se dogoditi da slabovidno dijete sporije odgovara na vizualne podražaje. Treba biti strpljiv i uzeti u obzir vrijeme koje mu je potrebno za odgovor. 21. Postoje i drugi mnogo suptilniji načini dječjeg odgovora na vizualne podražaje. Treba pokušati uočiti pokrete tijela, glave, žmirkanje, promjene u disanju, smješak djeteta. To može biti znale daje dijete doživjelo vizualni podražaj. 22. Treba nastojati da se slabovidno dijete okrene licem prema osobi koja mu govori i/ ili dijete govori njoj. Dobro je pritom voditi računa da se dijete možda koristi perifernim dijelovima vidnog polja te stoga ne uspostavlja izravan kontakt očima. 23. Uvijek treba imati na umu da mnoštvo novih vizualnih informacija koje dopiru do njega, veoma lako mogu omesti slabovidno dijete te stoga treba voditi računa o tome da prostor i okolina u kojem dijete uči budu stalni, poznati i dobro organizirani. SPECIFIČNOSTI OBRAZOVANJA ZANIMANJA POSLOVNI TAJNIK-CA Školovanje učenika s oštećenjima vida (slijepi i slabovidni učenici) polazi od zadovoljavanja specifičnih potreba koje uvjetuju i oblik njihova odgoja i obrazovanja: Osnovnovni školski prostor učenika s oštećenjima vida mora biti tako organiziran da odgovara sadržaju i obliku rada Potrebno je osigurati individualnu rasvjetu učenikova radnog mjesta i regulirati jakost svjetlosti pomičnim zastorima na prozorima Pokućstvo treba biti funkcionalno i prilagođeno individualnom radu s učenicima s posebnim naglaskom na zaobljene rubove kako bi se izbjegle ozljede učenika. Radna mjest a moraju biti opremljena specifičnom opremom ovisno o potrebi učenika i potrebi nastavnog predmeta (ortoskopska povećala, elektronička računara s Brailleovim znakovima, zvučnim i optičkim podsistemom, udžbenici na uvećanom tisku, udžbenici na Brailleovom pismu, kompletan pribor kao što su: šilo, Brailleove tablice, Brailleov pisaći stroj, mape za odlaganje tekstova i sveske s jače otisnutim crtama i većim proredom na papiru mat boje. Odgoj i obrazovanje učenika s oštećenjima vida provodi se uz primjenu individualnih i individualiziranih postupaka i produljenih stručnih - rehabilitacijskih postupaka.Individualni pristup učenicima s oštećenjima vida sastoji se od razumijevanja oštećenja, kompenziranja i sposobnosti učenika, a prema potrebama sadržaja nastavnog predmeta Proces nastave provodi se s pomoću općih i specifičnih nastavnih sredstava i pomagala s posebnim naglaskom na audio opremu, kao i uz specifičnu stručnu pomoć defektologa, psihologa I socijalnog radnika - vrednovanje učenikovih rezultata usmjereno je na više područja poput praćenja svih uradaka s obzirom na objektivne okolnosti i mogućnosti kompenzatorskih vještina i znanja - vrednovanje znanja učenika provodi se kroz praćenje, provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje uzimajući u obzir intelektualne sposobnosti i mogućnosti učenika - učenici s oštećenjima vida stječu znanja, vještine i navike opipom i sluhom pa se u izvođenju programa maksimalno koristi usmena komunikacija uz audio podršku - slijepi i slabovidni učenici su auditivni pa zbog toga u nastavnom planu važno mjesto zauzima fonodaktilografija koja je podrška struci, a svojim auditivnim metodama omogućava savladavanje prepreka slijepih i slabovidnih učenika u struci Nastavni plan i program zanimanja poslovni tajnik/ca izvodi se uz individualan pristup svakom od učenika uvažavajući njihove psihofizičke mogućnosti i sposobnosti te u suradnji s roditeljima, defektolozima, psihologom i socijalnim radnikom. U izvedbi nastave maksimalno se koristi usmena komunikacija s pomoću općih i specifičnih nastavnih pomagala i metoda rada. Vrednovanje učenikovih rezultata provodi se sistemno i kontinuirano uz praćenje njegova napredovanja. 1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOG PROGRAMA Cilj: Odgojno-obrazovni program za zanimanje poslovni tajnik/ca ima za cilj sticanje znanja, vještina i umijeća na području uredskih poslova koji će polazniku omogućiti da, po završetku naukovanja, samostalno, i uz minimalno vrijeme uvođenja u rad, kvalificirano obavlja poslove i radne zadaće u okviru stečenog zanimanja uz doživotno učenje i usavršavanje. Zadaci: Za ostvarenje toga cilja potrebno je ostvariti ove zadatke obrazovanja: steći osnove profesionalnog obrazovanja na temelju kojeg je moguće obavljanje i koordiniranje uredskih poslova, • spoznati vlastite mogućnosti i dosege, • spoznati radne, zakonske, ekonomske, političke i socijalne odnose, • biti sposoban uskladiti vlastite zahtjeve sa zahtjevima okoline. Iz opisa poslova i radnih zadataka zanimanja je neophodno: • steći sposobnost uspostave komunikacije s voditeljem, suradnicima, poslovnim partnerima ili strankama kako bi svi pravodobno dobili potrebne informacije važne za učinkovito obavljanje poslova i uspješnu poslovnu suradnju osposobiti se za vođenje bilježaka na temelju kojih će surađivati s voditeljem u koorđmaci:: poslova, • steći znanja i naviku uljudnog telefonskog komuniciranja i davanja određenih informacija, • osposobiti se za zaprimanje i evidentiranje dnevne pošte kao i primanje stranaka • osposobiti se za pisanje i sastavljanje dopisa prema uputama, • osposobiti se za vođenje evidencija te odlaganje i čuvanje dokumenata , • osposobiti se za povremeno sastavljanje dopisa i njegovo ovjeravanje službenim žigom, • steći naviku prikladnog odijevanja i izgleda te uljudnog komuniciranja sa suradnicima i stranicama, • naučiti tačno i brzo deseteroprstno slijepo pisanje na pisaćem stroju ili računaru, • sticanje elementarnih i praktičnih znanja iz područja poduzetništva i radnog prava koje će im omogućiti samostalnost u poslovima prilagođenima potrebama tržišta, odnosno sposobnost da se uz eventualne manje prilagodbe uključe u rad poduzetničkih subjekata, • upoznati se sa savremenim trendovima uredskih poslova te ih primijeniti u procesu izrade, evidentiranja, kretanja i čuvanja spisa u organima uprave, stručnim službama, različitim gospodarskim subjektima i sudovima, • steći vještinu rukovanja uređajima za snimanje i reprodukciju glasa, • savladati osnove standardne pisane komunikacije, komunikacije putem e-mail-a, kao i usmene i telefonske komunikacije u organima državne uprave, sudovima i gospodarskim subjektima, • osposobiti se za pripremu i organiziranje sastanaka i vođenje zapisnika. Trajanje obrazovanja: Za postizanje cilja obrazovanja za zanimanje poslovni tajnik/ca predviđeno je obrazovanje u trajanju od četiri godine nakon kojeg se stječe srednja stručna sprema. Uvjeti za upis: • završena osnovna škola • kategorizacija (Nalaz i mišljenje komisije za ocjenjivanje i razvrstavanje djece i omladine ometene u psihofizičkom razvoju) NASTAVNI PLAN Naziv predmeta Broj sati Ukupno sati 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Općeobrazovni predmeti ,Bosanski,hrvatski ,srpski jezik i književnost 2 70 2 70 2 70 2 60 270 Strani jezik 2 70 2 70 2 70 2 60 270 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 70 2 70 2 60 270 Historija/Povijest 2 70 2 70 - - - - 140 Matematika 2 70 2 70 2 70 - - 210 Geografija 2 70 - - - - - - 70 Demokratija - - 2 70 - - - - 70 Sociologija - - - - - - 2 60 60 Stručno-teorijski, praktični i izborni predmeti predmeti Informatika i informatički poslovni sistemi 2 70 2 70 2 70 2 60 270 Kompjuterska daktilografija** 5 175 4 140 - - - - 315 Ekonomika i organizacija poslovanja - - 2 70 2 70 - - 140 Radno pravo - - - - - - 3 90 90 Tajnički poslovi - - - - 2 70 2 60 130 Fonodaktilografija - - - - 2 70 2 60 130 Tehnika komuniciranja - - 2 70 2 70 2 60 200 Trgovačko pravo - - - - - - 2 60 60 Kompjuterska daktilografija s uredskim praktikumom - - - - 4 140 2 60 200 II.Strani jezik* 2 70 2 70 2 70 2 60 270 Poslovna psihologija 2 70 - - - - - - 70 Praktična nastava **** 7 245 7 245 7 245 7 210 945 Ukupan broj časova 30 1050 31 1085 31 1085 32 960 4180 * Učenik bira jedan od dva predmeta. ** Predmeti s obveznim praktičnim/laboratorijskim vježbama. *** Kao izborni predmet učenicima se nudi drugi strani jezik NASTAVNI PROGRAM BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST. (sa satnicom: I razred-2 časa (70 časova godišnje), II razred-2 časa (70 časova godišnje), III razred-2 časa (70 časova godišnje) i IV razred-2 časa (60 časova godišnje) Naziv nastavnog predmeta je Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost. Nastavni predmet obuhvaća sljedeća nastavna područja: 1. Jezik, 2. Književnost, 3. Jezičko izražavanje i stvaranje i Medijsku kulturu. Nastavna područja su samost alne cjeline koje se čvrsto povezuju u predmetnu cjelinu prema načelima unutrašnje koleracije. Nazivom nastavnih područja ističu se sadržaj, ciljevi i zadaci učenja te djelatnosti kojima se ti zadaci i ciljevi postižu. Program Bosanskog, hrvatskog, srpsko g jezika i književnosti za srednje škole za stručno obrazovanje i obuku sadržajno, metodološki i koncepcijski se povezuje sa Programom Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika za osnovnu školu i sa njim čini zajednički sistem jezičkog, književnog i kominikacijskog odgoja i obrazovanja.  Nastavno područje Jezik: Program nastave iz Jezika za srednje škole za stručno obrazovanje i obuku polazi od dostignute programske razine iz jezika u osnovnoj školi i uspostavlja viši teorijski nivo učenja. Povećavaju se obaveze teorijskog i praktičnog učenja i bavljenja jezikom.  Nastavno područje Književnost: Program nastave knjževnosti nadovezuje se na osnovnoškolske programske sadržaje. Na osnovu dostignutih spoznaja, znanja i sposobnosti u osnovnoj školi, uspostavljaju se razvijeniji teoretski pristupi književnim pojavama, koji su se potvrdili u nauci o književnosti, te povijesno proučavanje svjetske književnosti i književnosti na našim prostorima. Najvažnije spoznaje o knjževnom djelu, njegovom stvaranju, recepciji, interpre taciji i proučavanju-učenici stječu na reprezentativnim, antologijskim književnim djelima književnosti. Uspostavlja se komunikacijski model: pisac-djelo-primalac. Spoznaje o književnim djelima omogućit će književnoteorijske i književnopovijesne zaključke. Nastavno područje Jezičko izražavanje i Medijska kultura: Program jezičkog izražavanja povezuje funkcionalne elemente programa književnosti i jezika te drugih nastavnih programa. Predviđaju se različiti oblici usmenog i pismenog izražavanja. U nastavu jezičkog izražavanja uključuju se književnoumjetnički i neumjetnički tekstovi na kojima se uočavaju pravila njihovog stvaranja, tumačenja i razumijevanja. Medijska kultura je u savremenom životu i obrazovanju veoma važan segment i kao takva je zastupljena zajedno sa Jezičkim izražavanjem. Područje Medijske kulture podrazumijeva recepciju sadržaja filma, pozorišne predstave, radio-emisije, sadržaja štampe kao i ovladavanje terminologijom važnom za snalaženje u svijetu filma, radija, televizije i štampe. Program komunikacije povezuje funkcionalne elemente programa književnosti i jezika te drugih nastavnih programa. Predviđaju se različiti oblici usmenog izražavanja. Učenici srednjih škola za stručno obrazovanje i obuku kroz ovo područje ponovit će svoje znanje iz funkcionalnih stilova, osposobit će se za kvalitetno pisanje molbi, žalbi, biografija i različitih vrsta izjava. Nastava bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti uspostavlja suodnos između književnosti i nastave izražavanja, baveći se jeziko m i njegovom najvažnijom funkcijom - komunikacijskom funkcijom. Ciljevi i zadaci Zadatak nastave bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika u srednjoj školi za stručno obrazovanje i obuku je: -proširivanje i produbljivanje znanja o jeziku; -unapređivanje jezičke i funkcionalne pismenosti; -shvatiti potrebu stalnog učenja jezika; -razvijanje ljubavi za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost; -produbljivanje književnih znanja i čitalačkih vještina; -obrazovanje i vaspitanje učenika kao slobodne, kreativne i kulturne ličnosti, kritičkog uma i oplemenjenog jezika i ukusa; -stjecanje jezičkog znanja, jezičke kulture i sposobnosti za upotrebu bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti u svim tekstualnim vrstama i funkcionalnim stilovima; -stjecanje književnog znanja, književne kulture i sposobnosti, kako bi učenici mogli samostalno čitati književna djela, razumijevati ih, tumačiti i procjenjivati; -stjecanje jezičke, književne i medijske kulturu, kojom se pojedinac potvrđuje kao društveno biće, sposobno za život sa drugima. Ciljevi nastave bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti postižu se ostvarivanjem sljedećih zadataka: -upoznavanjem sistema bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti na fonetskoj, morfološkoj, sintaksičkoj, stilističkoj i pravopisnoj normi; -upoznavanjem povijesti bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti; -upoznavanjem antologijskih djela svjetske književnosti i književnosti na našim prostorima iz svih književnih razdoblja; -razvijanjem čitatalačke kulture kao osnove znanja i samoobrazovanja. I RAZRED (2 časa sedmično, 70 časova godišnje) PROGRAM ZA I RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU- ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-KNJIŽEVNOST (30 ČASOVA GODIŠNJE) Književnost Književno- teorijski pojmovi (Naziv i pojam- rodovi i vrste-nauka o književnosti- povijest književnosti-teorija književnosti-kritika- odnos književnosti i jezika-književnost i društvo-književnost i druge umjetnosti- epohe i razdoblja- stilovi i smjerovi- klasična i moderna književnost-usmena i pisana književnost- analiza i interpretacija) Pojam-razvoj-vrste i oblici -usmena i pisana književnost- tematska podjela- rodoljubiva, socijalna, religiozna, misaona, ljubavna, pejzažna, rubaija, ilahija, kasida, gazel, himna, oda, ditiramb, sonet, epigram, epitaf-stil i stilska sredstva-stih, strofa, ritam) Epsko-lirske pjesme; balade, romanse i bugarštice EPIKA Odgojno- obrazovni zadaci Uočavanje osnovnih pojmova u književnosti. Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz terije književnost. Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori) Razlikovanje govora pisca i govora lica Samostalnost u čitanju i u interpretaciji Razvijanja sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja Epovi i njihove osnove karakteristike Uočavanje osobina antičke književnosti, Očekivana postignuća Minimalna Uz poticaj i podršku postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u vezi s tekstom Opisuje likove u priči (npr. njihove, osjećaje, motivacije, osobine) i utvrđuje kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje Razlikuje književne rodove i vrste, vrste lirskih pjesama, dramske vrste Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje osnovni sukob Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Opisivanje jednog svog putovanja Očekivana postignuća Maksimalna Određuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitom tekstu Razumije i povezuje književne periode Uočava glavne karakteristike antičke književnosti, usmene književnosti, književnosti starih istočnih naroda Uočava glavne karakteristike lirskih pjesama, epa, tragedije i komedije Uočava glavne karakteristike arapske i perzijske književnosti Uočava glavne karakteristike srednjovjekovne književnosti HISTORIJA KNJIŽEVNOSTI Svete knjige: Tora, Biblija (Stari i Novi zavjet), Kur`an – odlomci Stare istočnjačke književnosti: 1001 noć (Sindbadova putovanja), Ep o Gilgamešu Antička (helenska i rimska) književnost Homer: Ilijada, Sofoklo: Antigona, Plaut: Aulularia Klasična arapska i perzijska književnost: Omer Hajjam: Rubaije USMENA KNJIŽEVNOST Lirska i epska pjesma, bajka, predaja /legenda, basna, folklorni tekstovi, jednostavni oblici; veza usmenoknjiževnog teksta s mitom. POČECI SLAVENSKE PISMENOSTI Ćirilo i Metodije: njihovo djelovanje među Slavenima; glagoljica i ćirilica SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST Mak Dizdar: Stari bosanski tekstovi.Srednjovjekovna književnost Bosne i Huma Ljetopis popa Dukljanina, Hrvojev misal, Baščanska ploča, Humačka ploča, Povelja Kulina bana, bosančica Pojam-razvoj-vrste i oblici-ep i manje epske forme Ep, epopeja i epska pjesma- roman/klasični i moderni/, pripovijetka, novela, memoari, biografije, autobiografije- primjeri, roman- moderni i historijski, novela, bajka, basna DRAMA Pojam-razvoj-vrste i oblici-primjeri: tragedija i komedija DISKURZIVNI KNJIŽEVNI OBLICI Pojam-razvoj-vrste i oblici-putopis, studija, esej, članak; feljton, polemika, kritika,-primjeri: putopis i esej književnosti starih istočnih naroda kao i usmene književnosti Razvijanje crta kreativnosti koje podrazumijeva lektira Prepoznavanje balada, romansi i bugarštica Prepoznaje usmenoknjiževne vrste. Otkriva stilsko - izražajna sredstva u književnom tekstu Uočava razliku između drame i drugih književnih vrsta Uočava balade, romanse i bugarštice Razumije i povezuje motiv balada, romansi i bugarštica Književnost Od učenika/ učenice se očekuje da: -shvati osnovu antičke književnosti; -prepoznaje pisce od antičke književnosti do srednjovjekovne književnosti; -prepoznaje i izdvoji oblike usmene književnosti; - prepoznaje i izdvoji ključne riječi, ideje i jezička obilježja jednostavnih neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih; -određuje kompoziciju-strukturu književnog teksta i prepoznaje ulogu pojedinih likova; -razlikuje vlastito gledište od gledišta pripovjedača ili likova; -prepoznaje periode u književnosti; -prepoznaje književne rodove i vrste; -prepoznaje srednjovjekovne tekstove. Lektire: 1. Sofokle, Antigona 2. Hiljadu i jedna noć 3. Ep o Gilgamešu 4. Omer Hajjam, Rubaije 5. Balada, Hasanaginica 6. Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ PROGRAM ZA I RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU- ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-JEZIK (20 ČASOVA GODIŠNJE) Jezik Odgojno-obrazovni zadaci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Jezik i komunikacija; jezik kao sistem znakova; jezički znak Razumjeti jezik kao sistem znakova i ulogu komunikacije u savremenom životu Prepoznati i razlikovati fonem, glas i alofon Znati šta je predmet proučavanja fonetike, a šta je predmet proučavanja fonologije Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvučnosti i po mjestu tvorbe Razlikovati samoglasnike i suglasnike Uočiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, dž, ije, je Uvježbati enklitike i proklitike Razvijanje jezičkih sposobnosti i komunikacijskih vještina Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima Uočiti i prepoznati interpunkcijske znakove i Razlikuje fonem,alofon i fon Razumije standardnojezičko i dijalektalno u fonologiji Odlično razumije razliku između foneme, alofona i fona i navodi vlastite primjere. Razvijen interes za dubinu i ljepotu riječi iz dijalektologije i standardnog jezika U potpunosti razumije i samostalno određuje suglasnike, samoglasnike i glasovne promjene Razumije i bez problema čita naglašene riječi Služi se pravopisom u skladu sa zahtjevima Prepoznaje i zahtjevnije interpunkcijske znakove; služi se dvotačkom u tekstu i crticama kao pravopisnim znakovima Primjenjuje pravopisnu normu u svakodnevnom pisanju i čitanju Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje i izgovor izvedenica, složenica, polusloženica te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom Uočava važnost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Fonem, alofon i fon (glas); fonetika i fonologija Uočava suglasnike, samoglasnike i glasovne promjene Standardni jezik; standardnojezičko i dijalektalno u fonologiji Zna podjelu glasova po zvučnosti i po mjestu tvorbe Samoglasnici i suglasnici; jednačenje po zvučnosti, mjestu i načinu tvorbe Uočava glasovne promjene u jednostavnim primjerima Pravilno čita naglašene riječi Pismo; grafem (slovo) i fonem; govorni i pisani jezik; gramatika i stilistika Pravopis; foneme č, ć, dž i đ sa pravopisnog stajališta Alternacije fonema i fonemskih skupina: jednačenje suglasnika po zvučnosti i po mjestu tvorbe; gubljenje suglasnika; palatalizacija, sibilarizacija i jotovanje Pravilno piše foneme ć, č, đ. i dž u često ponavljanim primjerima Pravilno piše veliko slovo u jednostavnim primjerima Razumije upotrebu interpunkcijskih znakova u jednostavnim primjerima Razlikuje abecedu i azbuku, koristi se i latinicom i ćirilicom Alternacije je/ije/i/e u govoru i u pismu Naglašene i nenaglašene riječi; podjela nenaglašenih riječi (enklitike i proklitike) Interpunkcijski znakovi (upitnik, uzvičnik, tačka). Savremeni povijesni aspekt jezika– sinhronija i dijahronija. Latinica i ćirilica kao grafijski sistemi standardnog bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika pravilno ih upotrijebiti u tekstu Dobro poznavanje azbuke i abecede, te pisanje i na ćirilici i na latinici Razlikovati sinhroniju i dijahroniju u jeziku Uvježbati pisanje i izgovor izvedenica, složenica, polusloženica te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom JEZIK Od učenika/ učenice se očekuje da: -pokazuje znanje o latiničkom i ćirilićnom pismu; -pokazuje vladanje gramatičkim pravilima i primjenjuje ih u pisanju i govoru; -prepoznaje odstupanja od pravila standardnog jezika u vlastitom pisanju i govoru, kao i kod drugih, te poznaje i primjenjuje strategije za poboljšanje izražavanja; -primjenjuje pravopisna pravila u pisanju, pravilno koristi znakove za interpunkciju; -pri pisanju pokazuje vladanje pravilima standardnog pisanja velikog slova, interpunkcije i pravopisa; -prepoznaje glasovne promjene; -prepoznaje vokale, sonante i konsonante. PROGRAM ZA I RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE -JEZIČKO IZRAŽAVANJE I MEDIJSKA KULTURA (20 ČASOVA GODIŠNJE) Jezičko izražavanje i Medijska kultura Odgojno-obrazovni zadaci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Čitanje: usmjereno i izražajno Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost govorenja uz minimalnu upotrebu opisa Mogućnost prepričavanja i opisivanja sa bitnim sadržajima naglašenim emotivnom notom Izražavanje viđenog iz vanjskog i doživljnog iz unutrašnjeg svijeta riječima koje su primjerene tematici Rečenice su kratke i jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj, odnosno date riječi kao uporišne, poticajne tačke. Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i imogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost pisanog i govornog izražavanja unošenjem novih ideja i stavova Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem velikog broja stilskih sredstava i novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta, uvođenje dijaloga, unošenje elemenata humora Postojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urađeno, a ovo mogu uraditi bolje). U oblikovanju priče upotrebljava pripovijedanje, opisivanje, dijalog i monolog U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Pisano i govorno izražavanje- pisanje kao priopćavanje i kao umjetničko stvaranje; pisanje i pravopis Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno struktuirane Govorenje kao jezička djelatnost. Uloga i važnost govora: (intonacija, intenzitet, stanka, rečenički tempo, mimika i geste Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja, poštujući hronologiju u izražavanju i normu standradnog jezika Prepričavanje i tekst; način oblikovanja teksta; vrste teksta: opis, analiza i interpretacija Opis kao vrsta teksta; umjetnički i naučni opis; usmeni i pisani opis; opis vanjskog i unutrašnjeg svijeta Tumačenje; usmeno i pisano; analitičko i sintetičko tumačenje Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama opisujući pojmove iz vanskog i unutrašnjeg svijeta, pri tome se naučiti nešto opisati kao umjetnik i kao naučnik Razvijanje sposobnosti tumačenja, analitičkog i sintetičkog Osposobljavanje za vođenje dijaloga i monologa u iznošenju vlastitih stavova Dijalog i monolog; dijalog u razgovoru i u umjetničkom djelu (drami, televizijskoj drami i filmu) Osposobljavanje za pisanje dnevnika i pismenih zadaća Dnevnik: lični, stručni i dnevnik čitanja Učenici tokom godine pišu četiri pismene zadaće sa ispravkama Obavezne su domaće zadaće svake sedmice Jezičko izražavanje Od učenika/ učenice se očekuje da: -razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi, u skladu sa svrhom i namjenom razgovora (informisanje, pregovaranje, upućivanje i zabavljanje); - razgovara radi donošenja zajedničkoga zaključka o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci; - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje; - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima; - prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta razgovora i rasprave; - govori u skladu s pravopisnim pravilima i govornim vrednotama: tačno izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema svrsi i vrsti razgovora i rasprave; - usmjerava razgovor prema sporazumu/kompromisu koji je prihvatljiv svim sagovornicima. II RAZRED (2 časa sedmično, 70 časova godišnje) PROGRAM ZA II RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU- ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-KNJIŽEVNOST (30 ČASOVA GODIŠNJE) Književnost Književno- Odgojno- obrazovni zadaci Uočavanje osnovnih pojmova u književnosti Formiranje i usvajanje pojmova iz terije književnosti (biblijski ep, poslanice, ode, elegije, epigrami, traktati, oblici govorništva, komedija i tragedija, esej, burleska, groteska, travestija, parodija, pastorale, poslanice, maškarate, petrarkizam, ljetopisi i hronografi Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori) Razlikovanje govora pisca i govora lica Samostalnost u čitanju i u interpretaciji Razvijanja sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja Epovi i njihove osnove karakteristike Uočavanje osobina književnosti humanizma i renesane; baroka i manirizma Uočavanje osobina alhamijado i književnosti Očekivana postignuća Minimalna Uz poticaj i podršku postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u vezi s tekstom Opisuje likove u priči (npr. njihove, osjećaje, motivacije, osobine) i utvrđuje kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje Razlikuje književne rodove i vrste, vrste lirskih pjesama, dramske vrste; kao i novousvojene vrste: (biblijski ep, poslanice, ode, elegije, epigrame, traktate, oblici govorništva, komedija i tragedija, esej, burleska, groteska, travestija, parodija, pastorale, maškarate, petrarkizam, ljetopisi i hronografi. Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Prepoznaje perode u književnosti i njihove osobine Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnom tekstu Uočava razliku između epa, romana i drugih književnih vrsta Očekivana postignuća Maksimalna Određuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitom tekstu Razumije i povezuje književne periode Uočava glavne karakteristike književnosti humanizma i renesanse Evropi i u Hrvatskoj Uočava važnost književnosti na našim prostorima i značaj alhamijado književnosti, knjiženosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima kao i srpske književne tradicije Uočava glavne karakteristike biblijskih epova, poslanica, oda, elegija, epigrama, traktata, raznih oblika govorništva, komedija i tragedija, eseja, burleski, groteske, travestije, parodija, pastorala, poslanica, maškarate, petrarkizma, ljetopisa i hronografa Uočava glavne karakteristike klasicizma, prosvjetiteljstva i Humanizam- reakcija na teorijski pojmovi srednjovjekovni Vrste i oblici koncept. humanističke Humanistička književnosti: središta u Evropi i mitološki i biblijski Hrvatskoj ep, poslanice, ode, Renesansa- Michel de Montaigne: Eseji (izbor), Miguel de elegije, epigrami, traktati, oblici govorništva Cervantes: Don Drama – komedija i Kihot, William tragedija, esej, Shakespeare: burleska, groteska, Hamlet, Marin Držić: travestija, parodija, Dundo Maroje pastorale, poslanice, maškarate, Književnost petrarkizam; ljetopisi Bošnjaka na i hronografi orijentalnim jezicima- Mula Mustafa Bašeskija: Sarajevski ljetopis, Muhamed Nerkesi: Pjesma o Sarajevu Barok i manirizam- manirizam kao prelazni stepen između renesanse i baroka. Barok kao stil i književni pravac; stilske odlike baroka, Pedro Kalderon de la Barka: Život je san Bosanska alhamijado književnost- alhamijado književnost, pismo i jezik Utjecaj zapadne renesanse i perzijske obnove islamske kulture, Hasan Kaimija: Kasida, Umihana Čuvidina: Čamdži Mujo i lijepa Uma Srpska književna tradicija u BiH- rukopisi i prepisivačka djelatnost Klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo- Jean-Baptiste Moliere: Tvrdica Romantizam- August Šenoa: Zlatarovo zlato, Johann Wolfgang Goethe: Jadi mladog Werthera. Predromantizam i romantizam u evropskim književnostima; glavne karakteristike. Tri naraštaja romantičara; romantizam u južnoslavenskim književnostima. Uloga i značaj ilirskog pokreta i Ljudevita Gaja, Vuka Stefanovića Karadžića, Safvet- bega Bašagića i Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka Bošnjaka na orijentalnim jezicima Razvijanje crta kreativnosti koje podrazumijeva lektira Uočavanje osnovnih karakteristiks srpske književne tradicije u BiH Uočavanje osnovnih osobina klasicizma, prosvjetiteljstva i racionalizma i romantizma racionalizma i romantizma Književnost Od učenika/ učenice se očekuje da: -usvoji osnovne pojmove i karakteristike književnosti humanizma i renesanse i upozna se sa njenim predstavnicima; -usvoji osnovne pojmove i karakteristike o baroku i klasicizmu i upozna se sa predstavnicima ova dva perioda; -razgovara i raspravlja o književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima i shvati pojam orijentalizam i geografski pojam Orijent; -usvoji osnovne pojmove i karakteristike alhamijado književnosti; -raspravlja analizirajući djela alhamijado književnosti; -upozna osnovu srpske književne tradicije u BiH; -usvoji osnovne pojmove klasicizma, prosvjetiteljstva i racionalizma; -usvoji osnovne pojmove i karakteristike književnosti romantizma; -raspravlja i polemizira o pročitanim djelima; -prepoznaje pisce i periode u kojima su pisci pisali i djelovali; -razumijeva povijesne i društveno-političke prilike u kojima su pisci djelovali te ih povezuje i komentariše. Lektire: 1. Miguel de Cervantes: Don Kihot 2. William Shakespeare: Hamlet 3. Mula Mustafa Bašeskija: Ljetopis 4. Pedro Kalderon de la Barka: Život je san 5. Jean-Baptiste Moliere: Tvrdica 6. Johann Wolfgang Goethe: Jadi mladog Werthera PROGRAM ZA II RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-JEZIK (20 ČASOVA GODIŠNJE) Jezik Odgojno-obrazovni zadaci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Morfologija; morfem; vrste morfema; morfem - klasifikacija prema sadržaju, položaju u riječi i po namjeni; tvorba riječi Gramatičke kategorije i kategorija vrsta riječi Vrste riječi i njihove semantičke, gramatičke i tvorbene karakteristike Imenice; pisanje imenica Zamjenice; vrste zamjenica Pridjevi¸opisni, prisvojni i gradivni pridjevi¸komparacija pridjeva; pisanje pridjeva Brojevi; glavni i redni brojevi Glagoli; lični i bezlični glagolski oblici; prosti i složeni glagolski oblici Nepromjenjive vrste riječi; pravopis i morfologija Bosanski jezik od početka 16. do 19. stoljeća; gramatika Bartola Kašića; Potur - Šahidija; jezik bosanskih franjevaca; jezik usmene književnosti Upoznati morfologiju, značenje morfema, klasifikaciju morfema prema sadržaju, položaju i namjeni Prepoznati i razlikovati gramatičke kategorije i kategorije vrsta riječi Utvrditi znanje o gramatičkim, semantičkim i tvorbenim karakteristikama riječi Prepoznavanje zamjenica i pridjeva; komparacija pridjeva i način pisanja pridjeva Prepoznati glavne i redne brojeve, priloge, prijedloge, uzvike, veznike i riječce u rečenici Utvrditi znanje o glagolima, glagolskim oblicima u rečenici Razumjeti razvoj bosanskog , hrvatskog, srpskog jezika od 1. do 19. stoljeća Prikladno koristiti lične glagolske oblike u rečenici (prezent, perfekat, aorist, pluskvamperfekat, imperfekat, futur I i futur II) Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku, razumijevanje uloge Potur- Šahidijinog rječnika i gramatike Bartola Kašića Razlikovanje morfema Razumijevanje uloge morfologije Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi Pravilna upotreba prijedloga s (a), k (a), i priloga gdje , kamo i kuda Pravilna upotreba veznika, uzvika i riječci u govorenju i pisanju Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju Prepoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Dekliniranje imenica, zamjenica i pridjeva Prepoznavanje svih vrsta zamjenica Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odlično razumije razliku između morfeme i foneme Razvijen interes za dubinu i ljepotu riječi iz dijalektologije i standardnog jezika Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jednina Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica Jezik Od učenika/ učenice se očekuje da: - govori u skladu s pravopisnim pravilima i govornim vrednotama: tačno izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema svrsi i vrsti razgovora i rasprave; -nauči osnove morfologije; -prepoznaje i razlikuje vrste riječi; -prepoznaje lične glagolske oblike; -prepoznaje bezlične glagolske oblike; -razgovara o bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku u periodu od 16. do 18-tog stoljeća; -upozna gramatiku Bartola Kašića i Uskufijin rječnik Potur-Šahidija. PROGRAM ZA II RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE -JEZIČKO IZRAŽAVANJE I MEDIJSKA KULTURA (20 ČASOVA GODIŠNJE) Jezičko izražavanje Odgojno-obrazovni zadaci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Biografija kao vrsta teksta Vlastita autobiografija i biografije poznatih osoba (umjetnika, pjevača, književnika ili sportista) Prikaz kao vrsta teksta; usmeni i pisani prikaz. Tematska raznolikost prikaza: prikaz knjige, pozorišne predstave, koncerta i dr. Učenici tokom godine pišu četiri pismene zadaće sa ispravkama Obavezne su domaće zadaće svake sedmice Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje biografije Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno struktuirane Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja, poštujući hronologiju u izražavanju i normu standradnog jezika Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama opisujući pojmove iz vanskog i unutrašnjeg svijeta, pri tome se naučiti nešto opisati kao umjetnik i kao naučnik Razumjeti potrebu za pisanjem različitih vrsta prikaza Osposobljavanje za vođenje dijaloga i monologa u iznošenju vlastitih stavova Osposobljavanje za pisanje pismenih zadaća Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost govorenja uz minimalnu upotrebu opisa Prepoznaje i razlikuje pisanje biografije od opisa Uočava kompoziciju biografije Mogućnost pisanja prikaza sa određeni izborom riječi Izražavanje viđenog iz vanjskog i doživljnog iz unutrašnjeg svijeta riječima koje su primjerene tematici Rečenice su kratke i jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj, odnosno date riječi kao uporišne, poticajne tačke Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i imogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost pisanog i govornog izražavanja unošenjem novih ideja i stavova Mogućnost proširivanja i sažimanja prikaza unošenjem velikog broja stilskih sredstava i novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta Postojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja(ovo je dobro urađeno, a ovo mogu uraditi bolje) U oblikovanju priče upotrebljava pripovijedanje, opisivanje, dijalog i monolog Jezičko izražavanje Od učenika/ učenice se očekuje da: -tačno napiše svoju biografiju; -tačno napiše prikaz i raspravlja o tome; - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i namjenom (informisanje, upućivanje, uvjeravanje, zabavljanje) i prepoznaje svrhu i namjenu razgovora; - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje; - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja: podržavajućim komentarima, parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima; - tačno primjenjuje stručnu leksiku u skladu s temom razgovora; - služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu - govori u skladu s pravopisnim pravilima i govornim vrednotama: tačno izgovara glasove, riječi, naglaske; - razgovara radi uvjeravanja sagovornika, radi zajedničkog rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke; - uvjerava sagovornika u pozitivne vrijednosti svojih poruka; - proširuje temu razgovora aktivirajući postojeće znanje; - prepoznaje i uzima u obzir osjećaje i potrebe sagovornika; - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom prema zadanoj strukturi: redoslijed govornika, uloge govornika, vremensko ograničenje, pravila rasprave; - procjenjuje misli, osjećaje i stavove i razmjenjuje ih cjelovito i smisleno, u skladu sa situacijom; - prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na kompromise; - asertivno se odnosi prema sagovornicima; - primjenjuje pravila komunikacijskog bontona. III RAZRED (2 časa sedmično, 70 časova godišnje) PRIJEDLOG PROGRAMA ZA III RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-KNJIŽEVNOST (30 ČASOVA GODIŠNJE) Književnost Realizam-(evropski realizam, pozitivizam i scijentizam-glavni predstavnici francuskog, ruskog i engleskog realizma- E.Zola i naturalizam) Honoré de Balzac: Evgenija Grande, Lav Nikolajevič Tolstoj: Ana Karenjina, Fjodor Mihailovič Dostojevski: Zločin i kazna, Emil Zola: Žerminal, Ante Kovačić: U registraturi, Radoje Domanović: Satire, Nafija Sarajlić: Teme Specifičnosti evropskog realizma i realizma u južnoslavenskim književnostima Moderna- Charles Baudelaire: Albatros, Henrik Ibsen: Nora, Anton Pavlovič Čehov: Novele, Antun Gustav Matoš: Jesenje veče, Bora Stanković: Nečista krv, Musa Ćazim Književno- teorijski pojmovi Evropski realizam, pozitivizam, naturalizam, scijentizam Roman lika i prostora; povijesni roman sa analitičkim pretenzijama Moderna- (parnasovstvo- dekadencija- simbolizam- individualizam- esteticizam-secesija Stilski pluralizam- avangarda- ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, konstruktivizam- socijalni realizam- egzistencijalizam- imanentna kritika- antidrama-epsko pozorište-trivijalna književnost- socijalistički realizam) Odgojno- obrazovni zadaci Uočavanje osnovnih pojmova u književnosti Formiranje i usvajanje pojmova iz terije književnosti- evropski realizam, pozitivizam, naturalizam, scijentizam roman lika i prostora; povijesni roman sa analitičkim pretenzijama, moderna- (parnasovstvo- dekadencija- simbolizam- individualizam- esteticizam-secesija, stilski pluralizam- avangarda- ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, konstruktivizam- socijalni realizam- egzistencijalizam- imanentna kritika- antidrama-epsko pozorište-trivijalna književnost- socijalistički realizam) Razvijanje crta kreativnosti koje podrazumijeva lektira Očekivana postignuća Minimalna Uz poticaj i podršku postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u vezi s tekstom Opisuje likove u priči (npr. njihove, osjećaje, motivacije, osobine) i utvrđuje kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje. Razlikuje osnovne karakteristike realizma, moderne, simbolizma, neonaturalizma, esteticizma i avangarde Prepoznaje karakteristike moderne i sljedeće pojmove- (parnasovstvo- dekadencija- simbolizam- individualizam- esteticizam-secesija, stilski pluralizam- avangarda- ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, konstruktivizam- socijalni realizam- egzistencijalizam- imanentna kritika- Očekivana postignuća Maksimalna Uočava obilježja različitih stilova Određuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitom tekstu Razumije i povezuje književne periode Uočava glavne karakteristike književnosti realizma, moderne, simbolizma, neonaturalizma, esteticizma i avangarde Uočava važnost književnosti na našim prostorima Određuje pokretače radnje, srdstva zaustavljanja radnje Uočava glavne karakteristike evropskogrealizma,pozitivizma, naturalizma, scijentizma romana lika i prostora Uočava karakteristike povijesnog romana sa analitičkim pretenzijama Uočava karakteristike moderne i usvaja sljedeće pojmove- (parnasovstvo-dekadencija- simbolizam-individualizam- esteticizam-secesija, stilski pluralizam-avangarda- ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, konstruktivizam- socijalni Ćatić: Jednoj bogatašici, Aleksa Šantić: Veče na školju Razaranje realizma, parnas, simbolizam, neonaturalizam, esteticizam; Baudelaire kao začetnik moderne lirike; geneza moderne i njeno uobličavanje u južnoslavenskim književnostima krajem 19. i početkom 20. stoljeća Avangarda, modernistički pokreti i socjalna književnost- (stilski pluralizam- avangarda- ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, konstruktivizam- socijalni realizam- egzistencijalizam- imanentna kritika- antidrama-epsko pozorište-trivijalna književnost- socijalistički realizam) I razdoblje (1924.- 1929.)- ekspresionizam II razdoblje (1929.- 1952.)- specifičnosti avangarde i stilskih formacija i književnih pokreta Uočavanje osnovnih karakteristika realizma, moderne, simbolizma, neonaturalizma, esteticizma i avangarde Razumijevanje I razdoblja (1924.- 1929.)- ekspresionizma i II razdoblja (1929.- 1952.)- specifičnosti avangarde i stilskih formacija i književnih pokreta u periodu između dva svjetska rata . antidrama-epsko pozorište-trivijalna književnost- socijalistički realizam) realizam-egzistencijalizam- imanentna kritika-antidrama u periodu između dva svjetska rata Franz Kafka: Proces, Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi, Hasan Kikić: Provincija u pozadini, Ahmed Muradbegović: Bijesno pseto, Isak Samokovlija: Od proljeća do proljeća, Antun Branko Šimić: Pjesnici, Miloš Crnjanski: Sumatra Književnost Od učenika /učenice trećeg razreda se očekuje da: -usvoji osnovne pojmove i karakteristike književnosti realizma; -usvoji pojmove-roman lika i prostora, povijesni roman sa analitičkim pretenzijama; -usvoji osnovne pojmove moderne (parnasovstvo-dekadencija-simbolizam-individualizam- esteticizam-secesija); -shvati šta je dovelo do razaranja realizma; šta je parnas, simbolizam, neonaturalizam, estetizam; -shvati ulogu Baudelaire; Baudelaire kao začetnik moderne lirike; -raspravlja i analizira o moderni i njenom uobličavanju u južnoslavenskim književnostima krajem 19. i početkom 20. stoljeća. -raspravlja i polemizira o pročitanim djelima; -razumijeva povijesne i društveno-političke prilike u kojima su pisci djelovali te ih povezuje i komentariše. Lektire: 1. Honoré de Balzac: Evgenija Grande 2. Henrik Ibsen: Nora 3. Anton Pavlovič Čehov: Novele 4. Franz Kafka: Proces 5. Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi 6. Hasan Kikić: Provincija u pozadini PROGRAM ZA III RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-JEZIK (20 ČASOVA GODIŠNJE) Jezik Odgojno-obrazovni zadaci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Pojam sintakse; sintaksičke jedinice: riječ, sintagma i rečenica Pojam rečenice; ciljna usmjerenost: izjavne, upitne i usklične rečenice Predikat; imenski i glagolski predikat; subjekat, atribut i apozicija; objekat i priloške odredbe Rečenice po sastavu, sklapanje rečenica: nizanjem i povezivanjem; nezavisnosložene rečenice; zavisnosložene rečenice Intonacija rečenice; rečenički naglasak, rečenička melodija, stanka, pauza, intenzitet Rečenički znakovi: tačka, zarez, dvotačka, uzvičnik i upitnik Red riječi u rečenici; rečenica i tekst; povezivanje rečenica u tekstu; tipovi teksta Procesi standardizacije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku; Bečki književni dogovor; Bosanski, hrvatski, srpski jezik u vrijeme Austro-Ugarske Upoznati sintaksu, sintaksičke jedinice , sintagmu i rečenicu Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Utvrditi znanje o gramatičkim, semantičkim i tvorbenim karakteristikama riječi Uočiti značenje, tvorbu i službu u rečenici Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka, društva i količine Uočiti i prepoznati subjekat, predikat, objekat, atribut, apoziciju i priloške odredbe u rečenici Razlikovati bliži i dalji objekat u rečenici Pravilno upotrijebiti rečeničke znakove: tačka, zarez, dvotačka, uzvičnik i upitnik Razlikovati obični, neobilježeni red riječi od stilski obilježenog reda riječi Prepoznati obilježja višestruko složene rečenice Prepoznati rečenice po sastavu, nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice Razlikuje domaće i strane riječi Razlikuje subjekat i predikat Razlikuje bliži i dalji objekat Prepoznaje atribut, apoziciju Prepoznaje priloške odredbe Primjenjuje stečena znanja u govoru i pisanju Prepoznaje nezavisnosložene rečenice Prepoznaje zavisnosložene rečenici Zarezom odvaja rečenice u nizu Zarezom odvaja vokativ, apoziciju i apozicijski skup iza imenice, naknadno dodadane ili istaknute riječi i skupove riječi Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom pravogovornom i gramatičkom normom Veliko slovo u jednostavnim primjerima Razumije Bečki književni dogovor Uvrštava jednostavne rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Odlično razumije razliku između morfeme, foneme i sintakseme Razvijen interes za dubinu i ljepotu riječi iz dijalektologije i standardnog jezika Uočava zavisne umetnute rečenice Upotreba složene rečenici u govornoj i pisanoj komunikaciji U jednostavnim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom, subjekat subjekatskom rečenicom, objekat objekatskom rečenicom i atribut atributskom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim rečenicama Pisanje zareza u zavisnim rečenicama s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice monarhije; Gramatika bosanskog jezika iz 1890. godine Prepoznaje glavnu i zavisnu rečenicu u zavisnosloženoj rečenici Jezik Od učenika /učenice trećeg razreda se očekuje da: -razumije pojam sintagme, tipove i karakteristike sintagmi; -analizira rečeničko ustrojstvo:( predikat, subjekat, atribut, apozicija, objekat, adverbijalne odredbe); -razumije i prepozna vrste nezavisnosloženih rečenica; -razumije i prepozna vrste zavisnosloženih rečenica; -razumije i prepozna rečenički naglasak, rečenička melodija, stanka, pauza, intenzitet; -prepozna i usvoji pravilan red riječi u rečenici; -razumije šta je rečenica, a šta je tekst; -prepozna i razlikuje tipove teksta; -shvati i usvoji procese standardizacije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku; -raspravlja o značaju Bečkog književnog dogovora i značaju Gramatike bosanskog jezika iz 1890. godine. PROGRAM ZA III RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE -JEZIČKO IZRAŽAVANJE I MEDIJSKA KULTURA (20 ČASOVA GODIŠNJE) Jezičko izražavanje Odgojno-obrazovni zadaci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Usmeno predavanje Glavne faze oblikovanja usmenog predavanja: određivanje teme, skupljanje građe o temi, izrada nacrta, predavanja Javni govor Priprema javnog govora; pisana podloga javnog govora (bilješke, navodi i podaci) Tumačenje i raspravljanje Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje Uočiti da je javni govor sveprisutan u svakoj sferi života Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava, kao i vlastito tumačenje određene pojave, događaja i sl. Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno struktuirane Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja, poštujući hronologiju u izražavanju i normu standradnog jezika Kroz vlastitu interpretaciju uspostaviti paralelu književnih razdoblja Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama opisujući pojmove iz vanskog i unutrašnjeg svijeta, pri tome se naučiti nešto opisati kao umjetnik i kao naučnik Razvijanje sposobnosti čitanja Prepisati sve glasove sa kojima učenici imaju problema pri Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost govorenja uz minimalnu upotrebu opisa Mogućnost prepričavanja i opisivanja sa bitnim sadržajima naglašenim emotivnom notom Rečenice su kratke i jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj, odnosno date riječi kao uporišne, poticajne tačke Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i imogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost pisanog i govornog izražavanja unošenjem novih ideja i stavova Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem velikog broja stilskih sredstava i novih ideja Stručno izlaganje, stručni članak, stručni referat i dopis Kompozicija pisanog sastava ostvarena, pazi na redoslijed pojedinosti Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Čitanje stručnog teksta s komentarom Paralela književnih razdoblja Opisuje, tumači i raspravlja nepristrasno i objektivno Raspravlja objektivno Pravilno čita naglasnu i akcenatsku cjelinu Postojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (Ovo je dobro urađeno, a ovo mogu uraditi bolje). Učenici tokom godine pišu četiri pismene zadaće sa ispravkama Obavezne su domaće zadaće svake sedmice Pravilno uspostavlja paralelu između književnih razdoblja U oblikovanju priče upotrebljava pripovijedanje, opisivanje, dijalog i monolog U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Razvijena vještina dokazivanja (argumentiranja) izgovoru- napraviti školsku razlikovnu gramatiku Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Osposobljavanje za pisanje dnevnika i pismenih zadaća Doživljaj i prikupljeni podaci u tumačenju i raspravljanu Jezičko izražavanje Od učenika /učenice trećeg razreda se očekuje da: - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa s vrhom i namjenom (informisanje, upućivanje i zabavljanje) i prepoznaje svrhu i namjenu razgovora; - razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanje, pregovaranje i raspravljanje; - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe; - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom te mom i obrazlaže svoje mišljenje - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja (podržavajućim komentarima, parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima); - prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta razgovora i rasprave; - tačno povezuje riječi u prijedložno -padežnim izrazima i upotrebljava pravilne padeže u rečenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti iskaza; - služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu - govori u skladu s pravilima i govornim vrednotama: tačno izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. strana imena i prezimena, riječi stranog porijekla). IV RAZRED (2 časa sedmično, 60 časova godišnje) PROGRAM ZA IV RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU- ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-KNJIŽEVNOST ( 25 ČASOVA GODIŠNJE) Književnost Književno- Odgojno- obrazovni zadaci Uočavanje osnovnih pojmova u moderni i savremenoj književnosti Formiranje i usvajanje pojmova iz terije književnosti Proza u trapericama fantastična proza, novi historizam-pjesništvo egzistencijalizma- intelektualnost- intermedijalnost Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori) Razlikovanje govora pisca i govora lica Samostalnost u čitanju i u interpretaciji.Razvijanja sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja. Poticati maštu i objediniti znanje iz teorije književnosti Prepoznaje pisce, dobitnike Nobelove nagrade i njihove biografije Očekivana postignuća Minimalna Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnim tekstovima Prepoznaje osnovne pojmove- proza u trapericama fantastična proza, novi historizam- pjesništvo egzistencijalizma- intelektualnost- intermedijalnost Opisuje likove u priči (npr. njihove, osjećaje, motivacije, osobine) i utvrđuje kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Prepoznaje perode u književnosti i njihove predstavnike Uočava razliku između romana: prema temi, prema tonu,prema postojanju i prema formi Prepoznaje najutjecajnije književnike dvadesetog i dvadeset prvog stoljeća Prepoznaje ugledne žene književnice Očekivana postignuća Maksimalna Određuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitom tekstu Razumije i povezuje književne periode Povezuje pisce i djela sa povijesnim okolnostima Uočava glavne karakteristike fantastične proze Uočava i povezuje intelektualnost i intermedijalnost u književnim tekstovima Posjeduje bogatstvo ideja o pročitanim djelima Naglašen interes prema umjetnosti Uočava ulogu književnosti u dvadeset prvom vijeku Razvijen selektivan pristup u izboru literature Enciklopedija-snalazi se i dolazi do djela i biografija pisaca koristeći računar i enciklopedije Nobelova nagrada za književnost teorijski pojmovi Druga moderna (1952.-1968.) Proza u trapericama fantastična proza, novi historizam- ( kritika socrealizma- „Krugovi“ 1952.- utjecaj angloameričkih i pjesništvo egzistencijalizma- intelektualnost- intermedijalnost, španskih pisaca- „Razlog“ 1961.- utjecaj francuskih i njemačkih pisaca- modernistička poezija, utjecaj filozofije egzistencijalizma- „Umjetnost riječi“,1957. i znanost o književnosti) Savremena književnost: Albert Camus: Stranac, Gabriel Garcia Marques: Sto godina samoće, Ivo Andrić: Prokleta avlija, Skender Kulenović: Ponornica, Hamza Humo: Grozdanin kikot, Meša Selimović: Derviš i smrt, Mak Dizdar: Kameni spavač, Ivan Goran Kovačić: Jama, Ranko Marinković: Ruke, Vasko Popa: Pjesme (izbor), Danilo Kiš: Krmača koja proždire svoj okot, Mirko Kovač: Ruganje s dušom, Derviš Sušić: Pobune, Vladan Desnica: Proljeća Ivana Galeba Književnost Od učenika/ učenice se očekuje da: -analizira ko su dobitnici Nobelove nagrade za književnost i raspravlja o ulozi i značaju te nagrade za književnost, književnika i čitaoce; -analizira kako autorov izbor načina strukturisanja određenih dijelova teksta (npr. izbor mjesta početka ili završetka priče, davanje i komičnog ili tragičnog rješenja), doprinose njegovoj cjelokupnoj strukturi i značenju, kao i estetskom dojmu; -pokazuje poznavanje temeljnih književnih djela druge polovine 20. stoljeća i prve petine 21.stoljeća, uključujući i način na koji dva ili više tekstova iz istog razdoblja obrađuju slične teme; -neovisno i stručno čita i razumije književnost namijenjenu za kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, između ostaloga: priče, drame i poeziju. -procjenjuje način oblikovanja sadržaja i stila književnog teksta s vlastite tačke gledišta; -analizira kako i zašto se pojedinci, događaji i ideje razvijaju i ulaze u interakciju kroz tekst. LEKTIRE: 1. Albert Camus: Stranac 2. Ivo Andrić: Prokleta avlija 3. Ranko Marinković: Ruke 4. Mehmedalija Mak Dizdar: Kameni spavač 5. Hamza Humo: Grozdanin kikot 6. Paulo Koeljo: Alhemičar PROGRAM ZA IV RAZRED SREDNJE ŠKOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE-JEZIK (17 ČASOVA GODIŠNJE) Jezik Odgojno-obrazovni zadaci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Znak i sistem znakova; riječ i leksem; leksikologija i semantika; izraz i sadržaj leksema Sinonimija i sinonimi; antonimi; vrste antonima; homonimija i homonimi Raslojenost leksika; lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi, arhaizmi Funkcionalna raslojenost leksika; stil i stilistika.; posuđenice; frazeologija i frazem Leksikografija; rječnik; vrste rječnika; najvažniji rječnici bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti Sociolingvistika; raslojavanje jezika – teritorijalno i socijalno; raslojavanje standardizirane novoštokavštine Funkcionalni stilovi; pojam funkcionalnog stila; tradicionalni funkcionalni stilovi i njihove odlike; kriteriji razlikovanja stilova; uvođenje novih stilova Retorika, osnovni princip retorike; retoričke vrste Razvoj i raslojavanje standardne novoštokavštine Razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane riječi Značenje i prepoznavanje sinonima, antonima, homonima i arhaizama Značenje i prepoznavanje lokalizama, regionalizama, dijalektizama Značenje i prepoznavanje posuđenica i frazema Prepoznati frazem i njegova glavna obilježja Razvijati osjetljivost za ljepotu riječi (Izbjegavanje vulgarizama i nepotrebnih tuđica) Uočiti načine nastajanja novih riječi Koristiti rječnike u pisanju Vrste rječnika-upoznavanje i prepoznavanje Pisati kratice u skladu sa pravopisom Vrste stilova: književnoumjetnički, naučni, novinarski, administrativno poslovni i razgovorni. Retoričke vrste Upoznati se sa razvojem standardne novoštokavštine Razlikuje domaće i strane riječi Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim, antonim, arhaizam, lokalizam, regionalizam, dijalektizam Svojim riječima zna objasniti šta je posuđenica i frazem i njihova glavna obilježja Zamjenjuje riječi i izraze zavičajnog govora književnim jezikom Tumači poznate frazeme Razvijena samostalnost u pisanju kratica Odlično razumije razliku između morfeme, foneme, sintakseme i lekseme Stvaranje razrednog rječnika sinonima, homonima, antonima, arhaizama, lokalizama, regionalizama i dijalektizama Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Razvijen interes za dubinu i ljepotu riječi iz dijalektologije i standardnog jezika Upotreba složene rečenici u govornoj i pisanoj komunikaciji Zamjećuje obilježja različitih stilova Jezik Od učenika/ učenice se očekuje da: -utvrđuje značenje riječi i lekseme; -pri analizi pokazuje razumijevanje i razlikovanje sinonima, antonima, homonima, lokalizama, regionalizama i dijalektizama; -utvrđuje i pojašnjava značenje stila i stilistike; -provjerava i upotrebljava posuđenice, fraze; -utvrđuje ili pojašnjava značenja nepoznatih i višeznačnih riječi i izraza na osnovu tekstova i sadržaja za kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, prilagodljivo praveći izbor između više strategija; -provjerava štampane i digitalne te opće i specijalizirane referentne materijale (npr. rječnike, pojmovnike) da bi pronašao izgovor riječi ili utvrdio ili pojasnio njeno precizno značenje, kojoj vrsti riječi pripada, porijeklo ili standardnu upotrebu; -pri pisanju pokazuje vladanje pravilima standardnog pisanja velikog slova, interpunkcije i pravopisa, ispravno piše sve riječi uključujući strane riječi. PROGRAM ZA IV RAZRED SREDNJE Š KOLE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE I OBUKU-ČETVEROGODIŠNJE OBRAZOVANJE -JEZIČKO IZRAŽAVANJE I MEDIJSKA KULTURA (18 ČASOVA GODIŠNJE) Jezičko Odgojno-obrazovni Očekivana postignuća izražavanje zadaci imedijska kultura Minimalna Maksimalna Rasprava (diskusija) Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje Rasprava: teza, antiteza i rasprava Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja, poštujući hronologiju u izražavanju i normu standradnog jezika Uočiti obilježja eseja Pisati esej o odabranoj temi spajajući pjesnički i naučni način izražavanja Osposobljavanje za pisanje molbi, žalbi, izjava, zahtjeva i pismenih zadaća Razumijevanje djela ekrana/ filma i televizije Odgoj za gledanje djela ekrana sa ciljem uočavanja važnih pojedinosti, mogućnosti izbora, osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Prepoznaje strukturu rasprave Prepoznaje i razlikuje administrativne stilove Mogućnost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjećaje i misli Zna šta su administrativni obrasci i kako ih popuniti, odnosno kako napisati zahtjev, prijavu i sl., uz popunjen primjerak Zna napisati kratku biografiju, molbu Zna razlikovati obavijest, oglas, reklamu, zahvalnicu i pozivnicu Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncetracije na sadržaj u kontinuitetu Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem velikog broja stilskih sredstava i novih ideja Iznosi svoja osjećanja i misli Uspješno spaja objektivno i subjektivno dokazujući tezu Zamjećuje obilježja različitih stilova Uočava obilježja molbe i žalbe Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo Strukturna trodijelnost rasprave: teza, antiteza i sinteza; usmena i pismena rasprava; stručno argumentovanje, komentarisanje i apeliranje Esej; stvaranje eseja; subjektivni i objektivni elementi u eseju; pisanje eseja Kominikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica Privatni i javni komunikacijski testovi Administrativni tekstovi: molba, žalba, izjava, zahtjev Medijska kultura (film, kazališna predstava, radio) Učenici tokom godine pišu četiri pismene zadaće sa ispravkama Obavezne su domaće zadaće svake sedmice Razumijevane složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma, gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja, mašte, mišljenja, bogaćenja asocijacije Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike, govora, zvuka i tišine djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa Poznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa, filmova, pozorišnih izvedbi, radijskih i televizijskih izvedbi Razvijen senzibilitet za poređenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Naglašen interes prema umjetnosti Doživljaj i prikupljeni podaci u tumačenju i raspravljanu Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Jezičko izražavanje Od učenika/ učenice se očekuje da: -pronalazi, odabire, povezuje i procjenjuje kvalitet i pouzdanost informacija dobijenih iz različitih izvora; -usvaja nove riječi i izraze i primjenjuje ih u govoru i pisanju; -oblikuje i govori izlagački tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj temi, svrsi ili slušaocima; -analizira utjecaj izbora određenih riječi na značenje i ton, uključujući i višeznačne riječi ili jezik koji je naročito svjež, privlačan i lijep; -utvrđuje značenje riječi i fraza koje se koriste u tekstu, uključujući i preneseno i konotativno značenje; - oblikuje koncept i logično strukturisan tekst prema obilježjima tekstualne vrste; - govori tečno se služeći bilješkama, karticama, plakatima i računarskim prikazima; - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušaocima u oblikovanju govornih tekstova. DIDAKTIČKO UPUTSTVO U ovom nastavnom planu i programu dati su obavezni sadržaji predviđeni zajedničkim jezgrima, međutim smanjen je broj lektira. Ostale sadržaje nastavnici će uraditi prema vlastitom iskustvu i u pregledu, poštujući ono što je dato kao obaveza. Programski sadržaji nastavnonaučne građe u oblasti jezi ka, književnosti, jezičkog izražavanja i medijske kulture utemeljeni su na principu postupnog usvajanja znanja, primjerenog receptivnim mogućnostima učenika ovog uzrasta. Uputstvo za nastavu Nastavnog programa bosanskog ili hrvatskog ili srpskog jezika i k njiževnosti zahtijeva nastavnika entuzijastu i kreativca koji će osmisliti nastavu po savremenim principima uz korištenje raznovrsnih oblika i metoda rada, uz maksimalno angažovanje učenika i korištenje njihove kreativnosti i samostalnosti u istraživanju, učenju i zaključivanju, razvijajući kod njih istraživački duh, kreativnost. Ponuđeni nastavni planovi i programi trebaju reći nastavnicima slijedeće: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati); zašto to treba podučavati (koji ciljevi i koncepti); kako treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagođene potrebama i interesima učenika); kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu). Podršku čine svi materijali koji dopunjavaju nastavne planove i programe, a koji da ju nastavnicima informacije, savjete i smjernice u vezi sa izvođenjem plana i programa. Organizacione forme obuhvaćaju etape, oblike, metode, sredstva, tehniku i tehnologiju nastavnog rada. Od oblika će se dati prioritet individualiziranim oblicima rada (p rogramirana nastava, problemska, nastava otkrivanja . . .), grupnim oblicima rada (tandem, rad u grupama) i, u najmanjoj mjeri, frontalnom obliku. Vrlo je važno motivirati učenike u smislu istraživačkog rada koji će se ogledati u traženju i prikupljanju i nformacija, čestim samostalnim izlaganjima koje će nastavnik usmjeravati. Preporučuje se pisanje sinteza, analiza ili eseja o pređenom gradivu i takve radove obavezno treba analizirati. Cilj ovakvog rada je da se učenici zajedno sa nastavnikom uključuju u pripremanje novih nastavnih jedinica. Zadaci bi se odnosili na: posmatranje, bilježenje, sakupljanje, crtanje, selektivno praćenje emisija na radiju i TV-u, pronalaženje literature, odlazak u pozorište i kino, prisustvovanje književnim susretima, obavezna posjeta bibliotekama. Učenici će u ovom slučaju raditi, a da nisu osjetili napor (iako su potrošili puno vremena), a nastavnicima se pruža prilika da preuzmu ulogu organizatora, koordinatora i motivatora. Posebno je važno istaći da se napušta strategija i poučavanje svojstveno frontalnom radu i jednosmjernom komuniciranju u razredu, a umjesto njih dolazi navedeno istraživačko učenje. Dakle, nastavnik napušta strategiju predavanja, davanja gotovih znanja i razvija strategije koordiniranja, vođenja, usmjeravanja, poticanja i motiviranja. I pored ozbiljnih pokušaja da se Program rastereti izostavljanjem suvišnih sadržaja, bilo je teško to ostvariti. Zato se od profesora očekuje da sami pokažu umijeće i kreativnost pri realizaciji programskih sadržaja. To znači da će, prema situaciji u svojoj školi, razredu i odjeljenju određivati dubinu i širinu Programa. Multimedijski i interdisciplinarni pristup pri obradi programskih sadržaja je nezaobilazan u savremenoj nastavi. Praksa je pokazala da je prošlo vrijeme predavanja. Učenici su aktivni sudionici u nastavnom procesu samo ako im se omogući da istražuju, uočavaju, zaključuju. Pri tome je uloga profesora od izuzetne važnosti da učenike upućuje u istraživački rad, ohrabruje ih i vrednuje da postignu dobre rezultate. Film u nastavnom procesu ima izuzetnu važnost i kao nastavno područje (u okviru medijske kulture) i kao nastavno sredstvo. Pri razgovoru o književnom djelu vrlo je važno razbiti monotoniju, pojačati interes, probuditi sva čula prikazivanjem nekoliko inserata iz filma ili kazališne predstave snimljene po istoimenom romanu. Učenik prvo treba pročitati djelo, a onda ga dopuniti gledanjem filma. Važno je napomenuti da se književni sadržaji povezuju sa srodnim sadržajima iz pojedinih predmeta, kako bi učenici imali cjelovita saznanja. Nastavni plan i program je koncipiran na način da kod učenika podstakne intelektualni razvoj, njegove mogućnosti, sklonosti, potrebe i što je najvažnije njegova interesovanja. Samim tim učenik će se razviti u jednu zrelu, otvorenu i komunikativnu osobu, a to je jedan od zadataka ovog predmeta. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA 1. Profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH 2. Profesor književnosti naroda BiH i bosanskog, hrvatskog,srpskog jezika 3. Profesor hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika i književnosti 4. Profesor književnosti i hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika 5. Profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika i historije književnosti južnoslavenskih naroda 6. Profesor jugoslovenske književnosti i srpsko-hrvatskog jezika 7. Profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti 8. Profesor književnosti naroda BiH i bosanskog jezika 9. Profesor bosanskog jezika i književnosti naroda BiH 10. Magistar bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH ENGLESKI JEZIK I RAZRED (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) I CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog jezika kao stranog jezika u prvom razredu srednjih škola za stručno obrazovanje i obuku (četverog odišnje školovanje) teži se prelazu s A2 na B1 nivo Evropskog referentnog okvira za strane jezike – CEFR. U prvom razredu , cilj je proširiti upotrebni vokabular i gramatičke te rečenične strukture. Osnovni cilj je stvarati mladu osobu sposobnu za usmenu i pismenu komunikaciju sa svijetom na stranom jeziku. CILJANI NIVO ZNANJA 1. razred Slušanje i razumijevanje Govor Čitanje i razumijevanje Pisanje Nivo A2-B1 A2-B1 A2-B1 A2-B1 JEZIČNE VJEŠTINE OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Slušanje i razumijevanje Učenici će razumjeti:  Instrukcije i obavještenja  pratiti dijaloge i govor u okviru poznatog opsega tema  razumjeti važne informacije u kratkim odlomcima Čitanje i razumijevanje Učenici će razumjeti:  važne informacije u kratkim vijestima i jednostavnim i ilustrovanim novinskim člancima  jednostavno lično pismo o aspektima svakodnevnog života.  kratke priče o svakodnevnom životu  opće značenje novih informacija u okviru poznatih tema  pretraživati tekstove da bi našli potrebne informaicje unutar poznatog opsega tema Govor Učenici će:  u ograničenom opsegu izražavati svoje mišljenje o konkretnim temama  davati mišljenje unutar poznatog područja  prezentirati poznate teme  voditi razgovore unutar poznatog opsega tema Pisanje Učenici će moći:  opisati svakodnevni događaj  pisati jednostavnija neformalna pisma  pisati jednostavnija formalna pisma  zapisivati jednostavne bilješke za predvidljive teme PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular  Identitet (zemlje -postavljanje pitanja, -davanje kratkih i dužih odgovora, -uočavanje opšte i posebne informacije, -opisivanje predmeta i osoba, -praćenje jednostav nih uputstava -opisivanje načina života i običaja -izražavanje mišljenja i stavova o poznatim temama, -opisivanje svakodnevn ih aktivnosti, -izražavanje količine i vremena SLUŠANJE Učenici će reagovati:  postavljanjem pitanja  davanjem kratkih i dužih odgovora  uočavanjem opšte i posebne informacije  prepričavanjem dijelova teksta  učešćem u dijalozima / igranjem uloga  spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora, te spajanjem kolona  predviđanjem osnovnog sadržaja teksta  popunjavanjem praznina i tabela  bilježenjem ključnih riječi i izraza  rješavanjem zadataka: tačno/netačno; višestrukog izbora ČITANJE Učenici će čitati kratke tekstove i reagovati:  postavljanjem pitanja  uočavanjem opšte ili posebne informacije  dopunjavanjem rečenica teksta  učešćem u dijalozima  spajanjem rečenica  označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji  rješavanjem zadataka višestrukog izbora GOVOR Učenici će moći:  voditi situacijske dijaloge uz pripremu, koristeći postojeće obrasce, osnove jezika i usvojeni vokabular.  samostalno rješavati zadatke i strukturirane dijaloge, te koristiti moderna nastavna sredstva i pomagala.  ukratko i na jednostavan način izraziti svoje mišljenje na zadanu temu Imenice:  Brojive i nebrojive u vezi sa riječima koje izražavaju količinu ili broj: some, any, a lot of, (a) few, (a) little, much, many  Složenice u jednini i množini  Složenice – imenica+imenica Zamjenice:  Lične (subjekatske, objekatske)  Pokazne (this, that, these, those)  Relativne (who, which, that, whose, where) Brojevi:  ponavljanje brojeva posebno razlike između teen i ty;  čitanje godina, telefonskih brojeva Pridjevi i Determinatori:  Prisvojni pridjevi (my, your, his, her, its, our, their)  Participski pridjevi s nastavcima -ed ili -ing  Komparacija pridjeva – svi oblici + too ..., not ... enough, (not) as ... as  Kvantifikatori (too many, too much) Prilozi:  Učestalost (never, usually, sometimes, always, often, every...)  Vrijeme (today, now, yesterday, last..., tomorrow, next ...)  Vjerovatnoća (probably, certainly, definitely)  Prilozi za način (good – well, friendly – in a friendly way/manner) Glagoli i glagolska vremena:  Present Simple vs. Present Continuous – svi oblici  Glagoli stanja i zbivanja Učenici će obnavljati engleskog ili učiti vokabular koji govornog se odnosi na date teme. područja) – multikulturalnost Pored stalnog izgrađivanja  Putovanja i vokabulara, učenici će odmor učiti da koriste:  Obrazovanje Sinonime i antonime: (attractive-good-  Historija i looking - handsome; umjetnost boring – dull; tasteless – tasteful;  Dom i porodica hardworking - lazy) Frazalne glagole:  Hrana, ishrana i zdravlje (come up with, keep on, stay up, tidy up, turn out, write down;  Budućnost i tehnologija, zaštita okoliša cut short, keep something back; look after) Kolokacije, koje se odnose na date teme (take up an activity, do a sport, make a reservation; have a meal; go crazy about) Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza, pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika, kao i nekim drugim stranim jezicima. Napomena: Navedena leksika predstavlja samo primjere i prijedloge i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. PISANJE Učenici će moći:  opisati osobu, okruženje ili predmete koristeći usvojenu strukturu.  napisati jednostavno neformalno pismo/e-mail poštujući.  ukratko izraziti svoje mišljenje o nekoj obrađenoj temi pisati kratke i jednostavne dijaloge na već poznate i obrađene teme Past Simple Tense – svi oblici (ponavljanje i utvrđivanje)  used to + infinitive  Past Continuous Tense – svi oblici  Will + infinitive vs. Going to + infinitive vs. Present Continous (vjerovatnoća, namjera, plan)  Modalni glagol i za izražavanje vjerovatnoće: may, might, will  Prvi kondicional ( If + Present Simple) Rečenice  Red riječi u rečenici (potvrdna, odrična, upitna)  Relativne (osnove)  Kondicionalne (Tip 1) indirektne rečenice sa oblicima prošlog vremena u zapovijestima / molbama Tvorba riječi: prefiksi i sufiksi koji se odnose na date teme i gramatiku (arrogant- arrogance; entertaining- entetainment¸ selfishness; accommodation; astronomer; historian; scientist; disappointing) IIRAZRED (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog jezika kao stranog jezika u drugom razredu srednjih škola za stručno obrazovanje i obuku (četverogodišnje školovanje) teži se prelazu s A2 na B1 nivo Evropskog referentnog okv ira za strane jezike – CEFR. U drugom razredu , cilj je proširiti upotrebni vokabular i gramatičke te rečenične strukture. Osnovni cilj je stvarati mladu osobu sposobnu za usmenu i pismenu komunikaciju sa svijetom na stranom jeziku. CILJANI NIVO ZNANJA 1. razred Slušanje i razumijevanje Govor Čitanje i razumijevanje Pisanje Nivo B1 B1 B1 B1 JEZIČNE VJEŠTINE OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Slušanje i razumijevanje Učenici će razumjeti:  svakodnevnu konverzaciju jasno i sporo izrečenu  odrediti temu diskusije kada se govori sporo i jasno  razumjeti fraze i izraze koji se odnose na teme koje se obrađuju  razumjeti važne informacije u kratkim odlomcima Čitanje i razumijevanje Učenici će razumjeti:  važne informacije u kratkim vijestima i jednostavnim i ilustrovanim novinskim člancima  jednostavno lično pismo o aspektima svakodnevnog života  kratke priče o svakodnevnom životu  opće značenje novih informacija u okviru poznatih tema  pretraživati tekstove da bi našli potrebne informacije unutar poznatog opsega tema Govor Učenici će moći:  u ograničenom opsegu izražavati svoje mišljenje o konkretnim temama  jasno izražavati svoje stavove koristeći prošireni vokabular, te voditi diskusiju i sa izvornim govornikom tako da mogu jasno izraziti osnove svojih ideja i stavova  prezentirati osnovne sadržaje na već obrađene teme  voditi razgovore unutar poznatog opsega tema Pisanje Učenici će moći:  opisati svakodnevni događaj  prepričati događaje s mnogo detalja i opisa  napisati jednostavan e-mail/formalno pismo  napisati tekst o već ranije obrađivanim temama PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular  Posao i karijera  Veze (porodica, prijatelji, ljubav) -postavljanje pitanja, -davanje dužih odgovora, -uočavanje opšte i posebne informacije, -opisivanje predmeta i osoba, -praćenje uputstava za razne aktivnosti, -izražavanje zahtijeva i prijedloga, -tražiti i davati informacije o različitim temama iz raznovrsnih oblasti-unaprjeđivati fonetski izgovor i spelling oblasti, SLUŠANJE Učenici će reagovati:  postavljanjem pitanja  davanjem kratkih i dužih odgovora  uočavanjem opšte i posebne informacije  prepričavanjem dijelova teksta  učešćem u dijalozima / igranjem uloga  spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora, te spajanjem kolona  predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela  bilježenjem ključnih riječi i izraza  rješavanjem zadataka: tačno/netačno; višestrukog izbora ČITANJE Učenici će čitati kratke tekstove i reagovati:  postavljanjem pitanja  uočavanjem opšte ili posebne informacije  dopunjavanjem rečenica teksta  učešćem u dijalozima  spajanjem rečenica  označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji rješavanjem zadataka višestrukog izbora GOVOR Imenice:  Pravilna i nepravilna množina  possessive 's  gerund u funkciji subjekta i objekta  složenice u jednini i množini Zamjenice:  Lične (padež subjekta i objekta)  Pokazne (this, that, these, those)  Upitne (who, which, what, whose)  Prisvojne (mine, his, hers, its, ours, yours, theirs, one’s) Neodređene (somebody, anybody, nobody, something, anything, nothing) Brojevi:  pisanje brojeva, razlike u maternjem i engleskom pravopisu  čitanje velikih brojeva, razlomaka, decimalnih izraza Pridjevi i Determinatori:  Članovi (a, an, the, zero)  Prisvojni pridjevi  Upitni pridjevi (what, which, whose)  Opisni pridjevi vezani za zadane teme  Pokazni pridjevi: this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) Prilozi:  Prilozi za način (good – well, Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme.  Mediji (nekad i sad; moderni mediji; mediji i mladi) Pored stalnog izgrađivanja vokabulara, učenici će učiti da koriste:  Zločin i kazna Sinonime i antonime:  Zabava i umjetnost (kind-nice; reduce – lower - decrease;quarrel –  Zdravlje i sport feud; abundant – scarce; admit - deny)  Evropa, Evropa (multikulturalnost i raznolikost; vrijednosti Evropske Unije) Složene imenice i pridjevi, koje se odnose na date teme, npr. schoolday, power  Posao i karijera  Veze (porodica, prijatelji, ljubav) station, petrol pump, portrait painter, download, old- fashioned, brand-new, big- headed) itd. Frazalne glagole: (get about, get away with something, come across, come off; stay away) Kolokacije, koje se odnose na date teme (take up an activity, do a sport, go for a walk, go on a diet) Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza, pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika, kao i nekim drugim stranim jezicima. Napomena: Navedena leksika predstavlja samo primjere i Učenici će moći:  voditi situacijske dijaloge uz pripremu, koristeći postojeće obrasce, osnove jezika i usvojeni vokabular.  samostalno rješavati zadatke i strukturirane dijaloge, te koristiti moderna nastavna sredstva i pomagala.  ukratko i na jednostavan način izraziti svoje mišljenje na zadanu temu PISANJE Učenici će moći:  opisati osobu, okruženje ili predmete koristeći usvojenu strukturu  napisati jednostavno neformalno pismo/e- mail poštujući osnovna pravila pisanja  ukratko izraziti svoje mišljenje o nekoj obrađenoj temi pisati kratke i jednostavne dijaloge na već poznate i obrađene teme friendly – in a friendly way/manner)  mjesto  vrijeme Glagoli i glagolska vremena: glagolski oblici gerunda i infinitiva  Present Perfect Simple (potvrdni, odrični, upitni)  Past Perfect Simple (potvrdni, odrični, upitni)  Passive Voice  Reporting structures- statements  The Second Conditional  Question tags  modalni glagoli (should/shouldn't, must/mustn't, have to/don't have to Rečenice  relativne  kondicionalne (tip 2) Tvorba riječi: prefiksi i sufiksi koji se odnose na date teme i gramatiku, (friendship, discussion; acting; accountant; politician; dishonest; illegal; unimaginative; acceptable; expressive) prijedloge i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. IIIRAZRED (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog jezika kao stranog jezika u trećem razredu srednjih škola za stručno obrazovanje i obuku (četverogodišnje školovanje) teži se prelazu s B1 na B2 ni vo Evropskog referentnog okvira za strane jezike – CEFR. U trećem razredu, cilj je osposobiti učenika za govornu i pisanu komunikaciju u različitim situacijama svakodnevnog života te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na stranom jeziku ra di daljnjeg obrazovanja i usavršavanja. CILJANI NIVO ZNANJA 1. razred Slušanje i razumijevanje Govor Čitanje i razumijevanje Pisanje Nivo B1+ B1+ B1+ B1+ JEZIČNE VJEŠTINE OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Slušanje i razumijevanje Učenici će razumjeti:  činjenice o temama o svakodnevnom životu i poslu, identificirajući opće poruke i posebne detalje  glavne stavke standardnog govora ili poznatih tema  veliki dio emisija na različitim TV programima o temama od ličnog interesa kao što su: intervjui, kratka predavanja i kratke vijesti. Čitanje i razumijevanje Učenici će:  razumjeti opise događaja, osjćanja i želja u ličnim pismima  razumjeti činjenice u tekstovima o temama u vezi njihovih interesovanja sa zadovoljavajućim nivoom razumijevanja istog teksta  identifikovati glavne zaključke u tekstovima sa različitim argumentima  prepoznati značajne stavke u jednostavnim novinskim člancima o njima poznatim temama Govor Učenici će:  izražavati mišljenje o apstraktnim kulturološkim temama u ograničenom opsegu  voditi konverzaciju o različitim temama datim u tematskom dijelu  jasno izražavati svoje stavove, te voditi diskusiju i sa izvornim  prezentovati detaljno i jasno sadržaje na određene teme kroz prezentacije  voditi razgovore unutar poznatog opsega tema Pisanje Učenici će moći:  napisati jednostavan vezani tekst na određenu temu  napisati esej gdje će obrazlagati za i protiv stajališta, te navoditi argumente i primjere kako bi se ispoštovala forma eseja u engleskom jeziku  napisati jednostavno formalno pismo poštujući sva pravila formalnog stila pisanja u engleskom jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular  Škola, obrazovanje, posao postavljanje pitanja, davanje dužih odgovora, uočavanje opšte i posebne informacije, opisivanje predmeta i osoba, praćenje uputstava za razne aktivnosti, izražavanje zahtijeva i prijedloga, traženje i davanjen informacija o različitim temama iz raznovrsnih oblasti, unaprjeđivanje fonetskog izgovora i spellinga SLUŠANJE Učenici će reagovati:  postavljanje m pitanja  davanjem dužih odgovora  uočavanjem posebne informacije  prepričavanjem teksta  učešćem u dijalozima / igranjem uloga  spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora, te spajanjem kolona  predviđanjem osnovnog sadržaja teksta  popunjavanjem praznina i tabela  bilježenjem ključnih riječi i izrazarješavanjem zadataka: tačno/netačno; višestrukog izbora ČITANJE Učenici će čitati kratke tekstove i reagovati:  postavljanjem pitanja  uočavanjem opšte ili posebne informacije  dopunjavanjem rečenica teksta  učešćem u dijalozima  spajanjem rečenica  označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji  rješavanjem zadataka višestrukog izbora Imenice:  Iste oblike imenica u jednini i množini  imenice koje se upotrebljavaju samo u množini Zamjenice:  Lične (padež subjekta i objekta)  Povratne (myself, himself, ouselves, each other)  Prisvojne (mine, his, hers, its, ours, yours, theirs, one’s)  Neodređene (somebody, anybody, nobody, something, anything, nothing) Brojevi:  pisanje brojeva, razlike u maternjem i engleskom pravopisu čitanje velikih brojevarazlomaka, decimalnih izraza Pridjevi i Determinatori:  Participski pridjevi  Pridjevi koji opisuju osobnost  Redoslijed pridjeva u pridjevskoj frazi  Derivacijski sufiksi za pridjeve Prilozi:  Prilozi za način (good – well, friendly – in a friendly way / manner)  mjesto Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme.  Društvo i identitet Pored stalnog  Komunikacija i tehnologija (nekad i sad) izgrađivanja vokabulara, učenici će učiti da koriste: Sinonime i antonime:  Pravda (sore - painful; oral - spoken; portable -  Ravnopravnost spolova (razvoj ličnosti) moving) Složene imenice i pridjevi, koje se odnose  Okolina i budućno st na date teme, npr. schoolday, power station, petrol pump, portrait painter, download, old- fashioned, brand-new, big- headed) itd.  Svijet oko nas (životinje, ljubimci, očuvanje životinjskih vrsta, prava životinja) Frazalne glagole i idiome (hang around; bump into;break up; own up; be right as rain; the bee's knees;be back on one's feet) Kolokacije, koje se odnose na date teme (commit a crime; pass a sentence; stop global warming) Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza, pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika, kao i nekim drugim stranim jezicima. Napomena: Navedena leksika predstavlja samo primjere i prijedloge i ne treba se shvatiti GOVOR Učenici će moći: voditi situacijske dijaloge bez puno pripreme koristeći proširenivokabular  samostalno rješavati zadatke i strukturirane dijaloge, te koristiti moderna nastavna sredstva i pomagala  izraziti svoje mišljenje na raznovrsne teme uz detaljnija obrazloženja PISANJE Učenici će moći:  opisati osobu, okruženje ili predmete sa mnogo detalja i koristeći prošireni vokabular  napisati neformalno pismo/e- mail  izraziti svoje mišljenje o nekoj obrađenoj i novoj temi pisati dijaloge na već poznate i obrađene teme  vrijeme  prilozi istog oblika kao pridjevi  vjerovatnoća Glagoli i glagolska vremena:  Present Simple vs. Present Continuous Tense (razlike u obliku i upotrebi – ponavljanje) Past Simple, Past Continuous, Past Perfect (narativna glagolska vremena; oblik i upotreba)  used to / would  Present Perfect Simple vs. Present Perfect Continuous (sličnosti i razlike)  Načini izražavanja budućnosti (will; be going to; Present Simple i Present Continuous)  Modalni glagoli (mogućnost, vjerovatnoća, obaveza, zabrana)  Treći kondicional (uz ponavljanje nultog, prvog i drugog);  If only, I wish – izražavanje žaljenja, kajanja Rečenice  relativne (osnove)  kondicionalne rečenice (tip 0, 1, 2 i 3) Dopusne i suprotne rečenice s veznicima: but, although, yet, whatever, even, if; though Tvorba riječi: prefiksi i sufiksi koji se odnose na date teme i gramatiku, (fashionable; impressive; attachment; complexity threatening; obedience; enthusiasm) kao ograničavajuća. IVRAZRED (2 časa sedmično – 60 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog jezika kao stranog jezika u četvrtom razredu srednjih škola za stručno obrazovanje i obuku (četverogodišnje školovanje) teži se prelazu s B1 na B2 nivo Evropskog referentnog okvira za strane jezike – CEFR. U četvrtom razredu, cilj je osposobiti učenika za govornu i pisanu komunikaciju te za samostalno korištenje jezika u različitim situacijama CILJANI NIVO ZNANJA 1. razred Slušanje i razumijevanje Govor Čitanje i razumijevanje Pisanje Nivo B2 B2 B2 B2 JEZIČNE VJEŠTINE OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Slušanje i razumijevanje Učenici će razumjeti:  činjenice o temama o svakodnevnom životu i poslu, identificirajući posebne detalje  glavne stavke standardnog govora kao i novih tema  veliki dio emisija na različitim TV programima o temama od ličnog interesa Čitanje i razumijevanje Učenici će:  razumjeti opise događaja, osjćanja i želja u ličnim pismima  razumjeti činjenice u tekstovima o raznovrsnim temama  identifikovati glavne zaključke u tekstovima sa različitim argumentima  prepoznati značajne stavke u novinskim člancima o raznovrsnim temama Govor Učenici će:  izražavati mišljenje o apstraktnim kulturološkim temama u širem opsegu  voditi konverzaciju o različitim temama datim u tematskom dijelu  jasno izražavati svoje stavove, te voditi diskusiju i sa izvornim govornikom  prezentovati detaljno i jasno sadržaje na određene teme kroz prezentacije  voditi razgovore unutar poznatog opsega tema Pisanje Učenici će moći:  napisati jednostavan vezani tekst na određenu temu  napisati esej gdje će obrazlagati stajališta za i protiv, te navoditi argumente i primjere kako bi se ispoštovala forma eseja u engleskom jeziku  napisati formalno pismo poštujući sve konvencije formalnog stila pisanja u engleskom jeziku.  napisati CV te naučiti osnove pisanja istog PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular  Razvoj karijere postavljanje pitanja, davanje dužih odgovora , uočavanje posebne informacije, opisivanje predmeta i osoba, praćenje uputstava za razne aktivnosti, izražavanje zahtijeva i prijedloga, traženje i davanje informacija o različitim temama iz raznovrsnih oblasti, unaprjejđivanje fonetskog izgovora i spellinga SLUŠANJE Učenici će reagovati:  postavljanjem pitanja  davanjem dužih odgovora  uočavanjem posebne informacije  prepričavanjem teksta  učešćem u dijalozima / igranjem uloga  spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora, te spajanjem kolona  predviđanjem osnovnog sadržaja teksta  popunjavanjem praznina i tabelabilježenjem ključnih riječi i izraza  rješavanjem zadataka: tačno/netačno; višestrukog izbora ČITANJE Učenici će čitati kratke tekstove i reagovati:  postavljanjem pitanja  uočavanjem posebne informacije  dopunjavanjem rečenica teksta  učešćem u dijalozima  spajanjem rečenica  označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji  rješavanjem zadataka Imenice: Pravilnu i nepravilnu množinu Brojive i nebrojive u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some, any Zamjenice: lične (padež subjekta i objekta)  pokazne (this, that, these, those)  upitne (who, which, what, whose)  prisvojne (mine, his, hers, its, ours, yours, theirs, one’s) neodređene (somebody, anybody, nobody, something, anything, nothing) Brojevi:  pisanje brojeva, razlike u maternjem i engleskom pravopisu  čitanje statistika, razlomaka, decimalnih izraza Pridjevi i Determinatori:  članovi (a, an, the, zero)  kvantifikatori (both, either, neither, all, none, most)  Opisni pridjevi vezani za zadane teme Prilozi:  Prilozi za način (good – well, friendly – in a friendly way/manner) Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se  Književnost i historija odnosi na date teme.  Poimanje ljepote i način života Pored stalnog izgrađivanja vokabulara, učenici će učiti da  Odmor i putovan je koriste: Sinonime i antonime:  Globalni događaji i promjene u okolišu (very+adjective; leap – jump; fall-decrease; plummet - drop popular,  Slobodne aktivnosti (sport, igre, hobiji i sl.)  Potrošačko društvo i reklama unpopular;obedient, disobedient; sensitive, insensitive; considerate, inconsiderate, itd.) Složene imenice i pridjevi, koje se odnose na date teme, npr. schoolday, powerstation, petrol pump, portrait painter, download, old- fashioned, brand-new, big-headed itd. Frazalne glagole i idiome (catch up with; get on with; put up with; run out of; drop like flies; kick the bucket; be on the ropes) Kolokacije, koje se odnose na date teme (fashion industry, fashion statement; go on a diet) Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza, pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika, kao i višestrukog izbora GOVOR Učenici će moći  voditi situacijske dijaloge bez puno pripreme koristeći prošireni vokabular.  samostalno rješavati zadatke i strukturirane dijaloge, te koristiti moderna nastavna sredstva i pomagala.  izraziti svoje mišljenje na raznovrsne teme uz detaljnija obrazloženja PISANJE Učenici će moći:  opisati osobu, okruženje ili predmete sa mnogo detalja koristeći prošireni vokabular  napisati neformalno pismo/e- mail  izraziti svoje mišljenje o nekoj obrađenoj i novoj temi Pisati dijaloge na već poznate i obrađene teme.  mjesto  vrijeme  vjerovatnoća pouzdanost Glagoli i glagolska vremena:  The Passive Voice; Future Continuous;  The Future Perfect Tense;  to be used to + -ing;  modalni glagoli za izražavanje nagađanja;  Perfektivni oblik modala;  Upravni i neupravni govor (zahtjevi, potvrdne, odrične i upitne rečenice)  causative have; Rečenice  relativne  oblici indirektnih rečenica (uvodni glagol u prošlom vremenu; potvrdne, odrične, upitne rečenice)  zaključne rečenice s veznicima: therefore, consequently  vremenske i kondicionalne (tip 0, 1, 2, 3) Tvorba riječi: prefiksi i sufiksi koji se odnose na date teme i gramatiku, (addition, misrepresentation; disobedient; immoral) nekim drugim stranim jezicima Napomena: Navedena leksika predstavlja samo primjere i prijedloge i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se:  upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture, obrazovanja, slobodnog vremena učenika, načina življenja u okviru datih tema,  navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče,  učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče, obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd.,  naučiti da poštuju tradiciju, običaje, navike drugih ljudi itd. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će takođe koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, št o će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Učenici će takođe učiti jezik i proš irivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih nastavnih predmeta u okviru datih tema. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. UČENJE I KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da:  budu odgovorni i aktivni kada uče jezik,  koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika, kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.,  nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda, kao što je parafraziranje,  koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika,  ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjaju metode rada,  koriste samostalno udžbenike, rječnike i druge priručnike. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivn osti na časovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, prezentacija i usmenog ispitivanja nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima, a koje su navedene u tabelama u Prilogu. Navedeni kriteriji se mogu korigovati i adaptirati u skladu sa onim što nastavnik želi ocjenjivati tokom neke vrste pismenog ili usmenog ispitivanja. Na početku školske godine, nastavnici trebaju da upoznaju učenike sa sistemom rada i ocjenjivanja. Zaključna ocjena ne može biti niža od aritmetičke sredine, ali bi ocjene iz pismene vježbe i testova trebale da budu jedan od ključnih faktora za formulisanje konačne ocj ene. Na zaključnu ocjenu ne bi trebali uticati bilo koji drugi faktori, osim gore navedenih. Učenici rade dvije pismene vježbe tokom školske godine i to po jednu u polugodištu i testove, nakon što završe određene gramatičke i jezičke cjeline. Pismena vježb a može podrazumijevati pisanje teksta na zadanu temu, prevod teksta, gramatičke i vokabularske vježbe, obradu stručne materije, pisanje eseja. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima . Učenici u ovom razredu mogu obrađivati jed nostavnije stručne tekstove prilagođene nivou znanja, te rade na projektima i prezentacijama zahvaljujući kojima razvijaju osjećaj za istraživanje, samostalni rad ili rad u grupi, te vještinu govorenja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku, savremenih psihološko -pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti, podstiče kreativnost, te razvija njegove kulturološke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotiv ne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije, kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom učenika, i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i ver balnog izražavanja. Sredstva, načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuju se: • dinamičnost i kreativnost • favoriziranje interaktivnog i grupnog rada • podsticanje inicijative učenika • obogaćivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije • unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata • upotreba savremenih tehničkih sredstava • stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje • analiziranje teškoća u procesu učenja • podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja, govora, čitanja i pisanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba n astojati uspostaviti ravnotežu. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Iako komunikativni p ristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora . Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se da učenici rade na projektima i prezentacijama na određene teme u parovima ili u manjim grupam a i usmeno ih izlažu pred ostatkom razreda. Takođe, preporučuje se organizovanje debata i diskusija na primjerene i u NPP -u navedene teme i teme koje se odnose na pročitanu lektiru. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja, učenike ne bi trebalo prekidati niti ispravljati, već im nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, određene pojedinač ne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika, da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to moguće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tem a, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno), kao što su pisanje manje složenih pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e - mail poruka, eseja, zadaci koji se odnose na pročitanu lektiru itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta, a s obzirom da su u pitanju učenici prvog razreda gimnazije treba imati u vidu da im treba vremena za prilagođavanje, te da nastavnici sve navedeno prilagode i olakšaju učenicima da savladaju nove sadržaje u potpuno novom okruženju. STRUČNI TEKSTOVI: Učenici čitaju tekstove vezane za struku u pojednostavljenoj formi. Obrađuju se najviše dva teksta po polugodištu. LEKTIRA: Moguće je da učenici koji izraze veće interesovanje za čitanje na engleskom jeziku obrađuju tekstove i skraćene verzije djela iz književnosti na engleskom jeziku. PROJEKTI / PREZENTACIJE Učenici dodatno istražuju teme i oblasti koje se obrađuju na času, te ih izlažu ostalim učenicima u vidu prezentacije. Učenici rade najmanje jednu prezentaciju ili projekat u toku godine. RAD SA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA Rad sa učenicima sa posebnim potrebama se odvija prema prilagođenom programu. NASTAVNI PROFIL I STRUČNA SPREMA Diplomirani profesor engleskog jezika i književnosti  Završen I (Prvi) ciklus (dodiplomski studij) u trajanju od najmanje ČETIRI studijske godine, sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Bakalaureat/Bachelor  Završen II (Drugi) ciklus (postdiplomski studij) sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Magistra, odnosno završenim trećim ciklusom studija i naučnim zvanjem Doktor nauka. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ I (PRVI) RAZRED (2 časa sedmično - 70 časova godišnje) Pregled programskih sadržaja 1. ATLETIKA 12 časova  Trčanje 4 časa ( 2+1+1 )  Skokovi 4 časa ( 2+1+1 )  Bacanja 4 časa ( 2+1+1 ) 2. GIMNASTIKA 8 časova  Upori, vis, penjanje, kovrtljaji 4 časa ( 2+1+1 )  Preskoci 4 časa ( 2+1+1 ) 3. BORILAČKI SPORTOVI 5 časova ( 3+1+1 ) 4. PLES 3 časa ( 1+1+1 ) 5. SPORTSKE IGRE 24 časa ( 16+4+4 ) 6. OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA 4 časa ( 1+1+1+1 ) 7. TEORETSKA PRIPREMA 4 časa ( 1+1+1+1 ) 8. SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA 10 čas ATLETIKA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA TRČANJE 4 2+1+1 Trčanje različitim tempom max. 10 minuta Trčanje kratkih dionica sa primjenom niskog starta Trčanje srednjih dionica sa korištenjem visokog starta Štafetno trčanje:primopredaja palice Poligoni PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SKOKOVI 4 2+1+1 Skok u dalj: koračna tehnika Skok u vis : stredl tehnika PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA BACANJA 4 2+1+1 Bacanje medicinke 3 kg GIMNASTIKA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA UPORI,VIS,PENJANJE,KOVRTLJAJI 4 2+1+1 Penjanje po raznim spravama Stoj na rukama Kovrtljaj nazad Saskok sa okretom od 180 ° PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA PRESKOCI 4 2+1+1 Preskok raznoškom sa zanoženjem Preskok zgrčkom sa zanoženjem Odbojka:gornje i donje odbijanje;tenis servis;blok;smeč iz zaleta;mini odbojka BORILAČKI SPORTOVI PLES PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA PLES 3 1+1+1 Valcer,polka Plesovi iz svoje sredine SPORTSKE IGRE PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SPORTSKE IGRE 28 20+4+4 Elementarne i štafetne igre Košarka:vođenje lopte desnom i lijevom rukom uz promjenu smjera i brzine kretanja;hvatanje i dodavanje lopte objema i jednom rukom;šutiranje na koš nakon vođenja lopte polaganjemi skok-šutem. Bacanje loptica različitih težina sa namjerom pogađanja cilja Tehnika bacanja kugle „OʼBrien“ PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA BORILAČKI SPORTOVI 5 3+1+1 Džudo : padovi naprijed,nazad,u stranu Džudo : bacanja preko ramena,ručna i nožna tehnika Džudo . zahvati držanja Rukomet:hvatanje i dodavanje lopte;vođenje lopte;šutiranje na gol iz mjesta ikretanja Nogomet:vođenje lopte unutrašnjim i vanjskom dijelom stopala uz promjenu pravca i brzine kretanja;primanje lopte unutrašnjom stranom stopala;dodavanjelopte;“mali nogomet“-igra na 2 gola. OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA 4 1+1+1+1 Pripremne vježbe opšteg karaktera TEORETSKA PRIPREMA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA TEORETSKA PRIPREMA 4 1+1+1+1 Upoznavanje programa i načina rada Teoretska priprema:pravila,sudijski znakovi,taktika. Analiza usvojenosti znanja i sposobnosti SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA 10 5+5 Antropometrijski prostor Motoričke sposobnosti PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTA VNIKA  VII stepen stručne spreme (profesor fizičkog vaspitanja, profesor za fizičku kulturu, profesor sporta i tjelesnog odgoja);  Magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja;  Doktor nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja;  Završen II ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja;  Završen III ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja. II (DRUGI) RAZRED (2 časa sedmično - 70 časova godišnje) Pregled programskih sadržaja ATLETIKA 13 časova  Trčanje 4 časa ( 2+1+1 )  Skokovi 5 časova ( 2+1+1 )  Bacanja 5 časova ( 3+1+1 ) 2. GIMNASTIKA 10 časova  Upori,vis,penjanje,kovrtljaji 4 časa ( 2+1+1 )  Preskoci 4 časa ( 2+1+1 ) 3. BORILAČKI SPORTOVI 5 časova ( 3+1+1 ) 4. PLES 3 časa ( 1+1+1 ) 5. SPORTSKE IGRE 28 časa ( 20+4+4 ) 6. OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA 4 časa ( 1+1+1+1 ) 7. TEORETSKA PRIPREMA 4 časa ( 1+1+1+1 ) 8. SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA 5 časova ( 5 ) ATLETIKA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA TRČANJE 4 2+1+1 Trčanje različitim tempom max. 12 minuta Trčanje kratkih dionica sa primjenom niskog starta Trčanje srednjih dionica sa korištenjem visokog starta Štafetno trčanje:primopredaja palice Poligoni PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SKOKOVI 4 2+1+1 Skok u dalj: koračna tehnika,individualna motorička dostignuća Skok u vis : stredl tehnika,individualna motorička dostignuća PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA BACANJA 5 3+1+1 Bacanje medicinke 5 kg Bacanje loptica različitih težina sa namjerom pogađanja cilja Tehnika bacanja kugle „OʼBrien“ GIMNASTIKA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA UPORI,VIS,PENJANJE,KOVRTLJAJI 4 2+1+1 Penjanje uz konop pomoću ruku i nogu Kolut nazad kroz stoj na rukama Vaga bočno otklonom i odnoženjem Premet strance PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA PRESKOCI 4 2+1+1 Preskok raznoškom sa zanoženjem Preskok zgrčkom sa zanoženjem BORILAČKI SPORTOVI PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA BORILAČKI SPORTOVI 5 3+1+1 Džudo : padovi naprijed,nazad,u stranu Karate:udarci rukama i nogama Samoodbrana:odbrana od udaraca,zahvata držanja i gušenja PLES PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA PLES 4 2+1+1 Tango,rock Plesovi iz svoje sredine SPORTSKE IGRE PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SPORTSKE IGRE 28 20+4+4 Košarka:vođenje lopte desnom i lijevom rukom,nisko,visoko i dokorakom;hvatanje i dodavanje lopte u skoku;dodavanje lopte objema rukama o tlo,sa grudi,iznad glave;pivotiranje,izvođenje slobodnih bacanja;šutiranje na koš horogom;preuzimanje igrača u odbrani;fintiranje;blokadae;kombinacije u odbrani i napadu sa dva,tri igrača;igra na dva koša sa primjenom pravila. Rukomet:eret;blokiranje jednom i s obje ruke;napad sa 9 metara;individualni i grupni kontranapad;taktika igre u napadu. Nogomet:volej udarac;izbijanje lopte;dribling. Odbojka:gornje i donje odbijanje;servis;smeč;taktika odbrane;blok;taktika napada. OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA 4 1+1+1+1 Pripremne vježbe opšteg karaktera TEORETSKA PRIPREMA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA TEORETSKA PRIPREMA 4 1+1+1+1 Upoznavanje programa i načina rada Teoretska priprema:pravila,sudijski znakovi,taktika. Analiza usvojenosti znanja i sposobnosti SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA 5 5 Antropometrijski prostor Motoričke sposobnosti III (TREĆI) RAZRED (2 časa sedmično - 70 časova godišnje) Pregled programskih sadržaja 1. ATLETIKA 12 časova  Trčanje 3 časa ( 2+1 )  Skokovi 4 časa ( 3+1+1 )  Bacanja 4 časa ( 2+1+1 ) 2. GIMNASTIKA 8 časova  Upori,vis,penjanje,kovrtljaji 4 časa ( 2+1+1 )  Preskoci 4 časa ( 2+1+1 ) 3. BORILAČKI SPORTOVI 6 časova ( 3+2+1 ) 4. PLES 3 časa ( 1+1+1 ) 5. SPORTSKE IGRE 28 časa ( 20+4+4 ) 6. OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA 4 časa ( 1+1+1+1 ) 7. TEORETSKA PRIPREMA 4 časa ( 1+1+1+1 ) 8. SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA ( 5 ) ATLETIKA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA TRČANJE 3 2+1 Trčanje različitim tempom max. 15 minuta Tehnika trčanja preko prepona Štafetno trčanje:primopredaja palice PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SKOKOVI 6 3+2+1 Troskok Skok u vis i dalj : individualna motorička dostignuća PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA BACANJA 4 2+1+1 Tehnika bacanja kugle „OʼBrien“ GIMNASTIKA BORILAČKI SPORTOVI PLES PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA PLES 3 1+1+1 Tango,rock Plesovi iz svoje sredine SPORTSKE IGRE PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SPORTSKE IGRE 28 20+4+4 Košarka:vođenje lopte desnom i lijevom rukom,nisko,visoko i dokorakom;hvatanje i dodavanje lopte u skoku;dodavanje lopte objema rukama o tlo,sa grudi,iznad glave;pivotiranje,izvođenje slobodnih bacanja;šutiranje na koš horogom;preuzimanje igrača u odbrani;fintiranje;blokadae;kombinacije u odbrani i napadu sa dva,tri igrača;igra na dva koša sa primjenom pravila. Rukomet:eret;blokiranje jednom i s obje ruke;napad sa 9 metara;individualni i grupni kontranapad;taktika igre u napadu. Nogomet:volej udarac;izbijanje lopte;dribling. Odbojka:gornje i donje odbijanje;servis;smeč;taktika odbrane;blok;taktika napada. PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA UPORI,VIS,PENJANJE,KOVRTLJAJI 4 2+1+1 Penjanje uz konop pomoću ruku i nogu Kolut nazad kroz stoj na rukama Vaga bočno otklonom i odnoženjem Premet strance PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA PRESKOCI 4 2+1+1 Preskok raznoškom sa zanoženjem Preskok zgrčkom sa zanoženjem PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA BORILAČKI SPORTOVI 5 3+1+1 Džudo : padovi naprijed,nazad,u stranu Karate:udarci rukama i nogama Samoodbrana:odbrana od udaraca,zahvata držanja i gušenja OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA 4 1+1+1+1 Pripremne vježbe opšteg karaktera TEORETSKA PRIPREMA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA TEORETSKA PRIPREMA 4 1+1+1+1 Upoznavanje programa i načina rada Teoretska priprema:pravila,sudijski znakovi,taktika. Analiza usvojenosti znanja i sposobnosti SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA 5 5 Antropometrijski prostor Motoričke sposobnosti IV (ČETVRTI) RAZRED (2 časa sedmično - 60 časova godišnje) Pregled programskih sadržaja 1. ATLETIKA 12 časova  Trčanje 3 časa ( 2+1 )  Skokovi 4 časa ( 3+1+1 )  Bacanja 4 časa ( 2+1+1 ) 2. GIMNASTIKA 6 časova  Upori, vis, penjanje, kovrtljaji, preskoci 6 časova ( 4+1+1 ) 3. BORILAČKI SPORTOVI 6 časova ( 3+2+1 ) 4. PLES 3 časa ( 1+1+1 ) 5. SPORTSKE IGRE 24 časa ( 16+4+4 ) 6. OPŠTA FIZIČKA PRIPREMA 2 časa ( 1+1 ) 7. TEORETSKA PRIPREMA 2 časa ( 1+1 ) 8. SNIMANJE STANJA TJELESNOG RAZVOJA ( 5 ) ATLETIKA PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA TRČANJE 3 2+1 Trčanje različitim tempom max. 20 minuta Individualna dostignuća Štafetno trčanje 4*100 metara:primopredaja palice PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA SKOKOVI 4 2+1+1 Troskok : individualna motorička dostignuća Skok u vis i dalj : individualna motorička dostignuća PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ ČASOVA DISTRIBUCIJA BACANJA 4 2+1+1 Tehnika bacanja kugle „OʼBrien“ : individualna motorička dostignuća HISTORIJA/POVIJEST CILJEVI I ZADACI NASTA VE HISTORIJE Učeći historiju učenici grade razumijevanje, kompetencije i vještine na osnovu koncepata koji su međusobno povezani a to su: - vrijeme i prostor - uzroci i posljedice - izvori istraživanja prošlosti - kontinuitet i promjene - interpretacija i perspektiva. Koncept vremena i prostora je od ključne važnosti za razumijevanje prošlosti, jer, bez hronološkog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost, niti istražiti odnosi među događajima. Učenik treba usvojiti opći hronološki okvir, osnove računanja vremena, izgraditi osjećaj za tok, slijed događaja, smjestiti događaje, osobe i pojave. On treba razumjeti povijesne procese i njihov uticaj na sadašnjost i budućnost. Konceptom uzroka i posljedica objašnjavaju se faktori koji su pr idonijeli pojedinim historijskim događajima, pojavama i procesima, i rezultatu tih zbivanja. Učenici trebaju shvatiti zašto su se događaji zbili baš tako kako jesu i zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice. Prikazom uzročno -posljedičnih veza, učenik razvija kritičko mišljenje. Učenik razlikuje uzroke, povod i posljedice. Uočava iste i shvata da se pisanje o prošlosti temelji na pretpostavci važnosti uzroka i posljedica u izučavanju historije. Koncept izvora istraživanja prošlosti čini osnovu za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja kod učenika. Bitni su primarni i sekundarni izvori koji uključuju formulisanje pitanja, pronalaženje izvora i informacija, odabir, analizu i interpretaciju prikupljenih informacija. Učenik treba da donosi z aključke na osnovu temeljnih argumenata i dokaza. On upoznaje, analizira i vrednuje različite vrste primarnih i sekundarnih izvora, objašnjava njihovo značenje u istraživanju prošlosti. Koncept kontinuiteta i promjena podrazumijeva shvatanje historije kao jedne složene mješavine promijena i kontinuiteta. Obuhvata razumijevanje obilježja razdoblja koja se proučavaju te promjena unutar tih razdoblja. Učenik na osnovu toga može objasniti karakteristična obilježja pojedinih historijskih razdoblja, razumije sam odnos između promijena i kontinuiteta. Koncept interpretacija i perspektiva učeniku treba pomoći da tumači prošlost na osnovu historijskih izvora, ali da svoje znanje iznese kroz valjanu interpretaciju, jer na taj način učenik objašnjava prošle događaje, procese i promjene. Učenik shvata da se prikazi prošlosti ne sastoje samo od činjenica nego i od načina interpretacije. Cilj svih ovih koncepata je sticanje znanja o prošlosti, razvijanje vještina te razumijevanje stavova i međuljudskih odnosa koji proizilaze iz učenja historije. U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je ogromna a odnosi se na: • razumijevanje ishoda učenja i realizacija istih; • U središtu svih dešavanja je učenik, a nastavnik samo osmišljava i organizuje čas; • Nastavnik potiče kreativno i efikasno sticanje znanja i navodi učenike na kritičko razmišljanje; • Vrlo važna stavka je razviti komunikaciju sa učenicima, stalno davati podršku učenicima i osmišljavati nove metode rada; • Pružati dovoljno mogućnosti za učenje; • Nastavnik historije treba stalno poticati želje za razumijevanje prošlosti koje je usmjereno na formiranje osobnog gledišta učenika; • Nastavnik treba dobro poznavati učenike i prilagoditi metode rada svakom pojedinačno. Učenici kroz različite oblike rada aktivno učestvuju i dolaze do zad atih ciljeva u toku časa. Učenik treba da: • Poznaje i razumije razdoblja i društva koja proučava, kao i važne događaje, pojedince, pojave, pri tome vlada novim pojmovima; • Shvata sadašnjost kao posljedicu prošlosti; • Sagledava prošlost i koristi se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti, kao i perspektivom; • Oblikuje svoj vlastiti stav, otvoreno razgovara i raspravlja, ali uvažava različite perspektive i percepcije o prošlosti; • Koristi se vještinama: postavlja pitanja o prošlosti, analizira izvore, dolazi do argumenata i iznosi rezultate svoje spoznaje; • Koristi se znanjima i vještinama koje je stekao učeći historiju. Na taj način će odgovorno djelovati u javnom životu u okviru svoje Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta. OCJENJIV ANJE UČENIKA Proces ocjenjivanja učenika treba biti kontinuiran rad u toku svih časova bilo da se radi o provjeri znanja ili obradi novog sadržaja, iako se najčešće ocjenjivanje vrši nakon obrađene nastavne teme ili jedinice. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja koji opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanja i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave. Kriteriji za ocjenjivanje su propisani standardima. Prilikom ocjenjivanja bilo bi poželjno da se koriste pitanja i zadaci objektivnog tipa i zadaci sa slobodnim odgovorima (eseji). Pored eseja mogu se ocjenjivati i referati te različiti istraživački radovi gdje učenici pokazuju razumijevanje historijskih sadržaja te sposobnosti lične interpretacije. Jako je važno uočiti i vrednovati kod učenika vlastitu kreativnost i interpretaciju kao što su izrada plakata, raznih crteža, scenarija, prezentacija, raznih multimedijskih sadržaja.. PRILAGOĐA V ANJE PROGRAMA Za učenike sa posebnim po trebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se provodi modifikacijom programa redovne nastavve u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođen program razvijaju nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa poteškoćama u razvoju na nivou škole i Ministarstva za obrazovanje, uz korištenje potrebne ekspertize i učešća roditelja. SREDSTV A ZA REALIZACIJU NASTA VE HISTORIJE Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD -u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, internet, historijske karte, slijepe karte, časopisi, fotografije, autentični materijali i živi materij alni izvori. Nastavnik treba znati kako pravilno odabrati i prilagoditi, te u kojem dijelu procesa učenja primijeniti određena sredstva. Bilo bi dobro koristiti kombinacije izvora i materijala te medija, jer se na taj način učenici angažiraju na interaktivniji način. Najbitnije je uskladiti sredstva sa ciljevima i ishodima učenja nastave historije. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA Nastavni predmet historija izučava društveno -humanističko područje i zajedno sa drugim područjima, međupredmetnim temama i predme tima potiče razvoj specifičnih kompetencija učenika. Veza historije se posebno ističe u korelaciji sa geografijom gdje su mnoge teme i nastavne jedinice međusobno povezane kao i demografski podaci; sa matematikom je vezana u pogledu računanja vremena, tablica i dijagrama; povezana je sa jezicima po pitanju historije književnosti i jezika, kritičkog čitanja kad su u pitanju historijski izvori. Sa tehničkim i informatičkim područjem povezana je u razvoju afirmativnog i odgovornog korištenja digitalne pismenosti, jer učenik povezuje razvoj tehnologije sa promjenama u prošlosti i postaje svjestan mogućih opasnosti u okviru tehnološkim razvoje. Historija je povezana i sa umjetnošću u pogledu historije kiparstva, slikarstva, arhitekture. Osobito je historija povezana sa predmetom građanskoh odgoja i obrazovanja, jer kroz historiju učenici uče funkcionisanje demokratije i demokratskog društva, ljudskih prava općenito, što je suština učenja građanskog obrazovanja. Historija kao predmet potiče aktivno učenje, vještine , analize i vrednuje različite vrste izvora, perspektiva i interpretacija. Međusobnom suradnjom učenici iskazuju lične inicijative i razvijaju vlastitu kreativnost. IRAZRED (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) NASTAVNE OBLASTI BROJ ČASOVA 1. razed NASTAVNE OBLASTI OČEKIVANI ISHODI I Uvod u historiju i Prethistorijs ko razdoblje 7 časova ukupno 5 časa obrade novog gradiva -2 časa ponavanje/pr ovjera znanja 1. Upoznavanje učenika sa historijom kao nastavnim predmetom 2. Zadatak historije kao nauke, historijski izvori, računanje vremena i periodizacija 3. Prvobitna zajednica, Prethistorijska razdoblja i njihove karakteristike 4. Prethistorija; ponavljanje i provjera znanja 5. Raspad prvobitne zajednice, metalno doba 6. Prethistorija na tlu Bosne i Hercegovine 7. Prethistorija; tematsko ponavljanje i provjera znanja - Učenik upoznaje početka ljudskog razvoja i djelovanja uopšte i na tlu naše zemlje. -Spoznaje važnosti čovjekovog rada i stvaralaštva. -Razvija svijest o odnosu pojedinca, grupe i društva uopšte. II Stari vijek 1. Područja prvih civilizacija (3) 2. Društvo i države starih Grka (4) 3. Razvoj rimske države (9) 16 ukupno -12 časova obrade novog gradiva -4 časa ponavljanja i provjere znanja 1.1. Područja prvih civilizacija, društvene i kulturne prilike 1.2. Egipat: društveno-političko uređenje, (Fenikija, Indija i Kina) 1.3. Prve civilizacije; ponavljanje gradiva i projera znanja. 2.1. Društvo i države starih Grka,društveni odnosi u Sparti i Atini 2.2. Grčka kultura 2.3. Makedonsko Carstvo, Helenizam 2.4. Društvo i države starih Grka Grčka; Utvrđivanje gradiva 3.1. Nastanak i razvoj rimske države, osvajačka politika Rima 3.2. Rim u doba carstva, kriza robovlasičkih odnosa 3.3. Razvoj rimske države; ponavljanje gradiva -Upoznaje stare kulture s ciljem prepoznavanja njihovih elemenata u nauci i kulturi savremenog doba. -Razvija vještine praćenja i razumjevanja antičkih društvenih odnosa, nastanak države i njene funkcije. - Stvara svijest o potrebama čovjeka za znanjem i mirom. -Prepoznaje tragove antičkog perioda na prostorima naše zemlje i regiona 3.4. Pojava kršćanstva, podjela i pad Rimskog Carstva 3.5.Kultura rimske države 3.6.Provjera znanja 3.7. Područje današnje Bosne i Hercegovine u doba Antike (Iliri) 3.8. Organizacija rimske vlasti na Balkanskom poluotoku. 3.9.Rimska država, tematsko ponavljanje i provjera znanja III Srednji vijek 1.Europa i svijet u ranom feudalizmu (7) 2. Balkanski narodi u ranom feudalizmu (4) 3. Europa u vrijeme razvijenog feudalizma ( 4) 4. Bosna u vrijeme razvijenog feudalizma (10) 37 časova ukupno 28 casa obrade novog gradiva 9 časova ponavljanja i provjere znanja 1.1 Europa i svijet u ranom feudalizmu; Definisanje pojma, seobe naroda,društveni sisitem,privreda 1.2. Germanske države, Franačka država, kultura 1.3. Bizant, crkveni raskol 1.4. Europa u ranom feudalizmu; ponavljaje i provjera znanja 1.5. Pojava Islama i širenje 1.6. Privreda i kultura 1.7. Europa i svijet u ranom feudalizmu; tematsko ponavljanje i provjera znanja 2.1. Balkanski narodi u ranom feudalizmu; Doseljavanje Južnih Slavena 2.2. Plemenski savezi i prve države 2.3. Prvi podaci o Bosni 2.4. Balkanski narodi u ranom feudalizmu; provjera znanja 3.1. Europa u razvijenom feudalizmu; Obilježja proizvodnje i društveni razvoj 3.2. Društveni pokreti i sukobi 3.3. Križarski ratovi i njihove posljedice 3.4. Europa u razvijenom feudalizmu; provjera znanja 4.1. Bosna u razvijenom feudalizmu- začeci državnosti, 4.2. Ban Kulin i Povelja 4.3. Crkva bosanska 4.4. Bosna u razvijenom feudalizmu; ponavljanje gradiva 4.5. Bosna tokom 13. st. -Usvaja znanja o nastanku Europe i svijeta kakve sada poznajemo, istražuje tipove država i oblike vlasti do kasnog Srednjeg vijeka i prati promjene u tom historijskom razdoblju. -Stiče znanja o nastanku država regiona -Stiče znanja o nastanku i razvoju Bosne i Hercegovine kao države. - Spoznaja privrednog i kulturnog razvoja Bosne -Bosna u europskim tokovima -Upoznaje odlike kultura i tradicija europskih naroda - spoznaja naučnih i kulturnih dostignuća - Svijest o stalnoj težnji društva za izgradnjom boljeg svijeta kroz globalizaciju nauke i kulture -Upoznaje se sa vrijednostima multikulturalnosti i tolerancije kroz primjere iz prošlosti. 5. Kapitalistič ka privreda u kultura u okviru feudalnog društva (5) 6. Bosna i Hercegovina od XV do XVIII st. (7) 4.6. Bosansko kraljecstvo 4.7. Gubitak državnosti 4.8. Privreda i kultura srednjovjekovne Bosne 4.9. Bosna u razvijenom feudalizmu; tematsko ponavljanje 4.10. provjera znanja 5.1. Kapitalistička privreda i kultura u okviru feudalnog društva; kapitalizam i 5.2. Geografska otkrića 5.3. Humanizam i renesansa 5.4. Reformacija 5.5. Kapitalistička privreda i kultura; ponavljanje i provjera znanja 6.1. OsmanskoCarstvo;nastanak, razvoj privredni i kulturni razvoj 6.2. Migracije i proces prelaska na Islam 6.3. Bosna u okviru Osmanskog carstva 6.4. Privreda i kultura Bosanskog ejaleta 6.5. Bosna u osamnskim ratovima 17 i 18. st. 6.6. Bosna od XV do XVIII st.; tematsko ponavljanje 6.7. provjera znanja IV Kapitalizam 5 ukupno časova 3 časa obrade novog gradiva 2 ponavljanje/ provjera znanja 1. Pojava i razvoj kapitalizma, Industrijska revolucija u Engleskoj 2. Francuska građanska revolucija, društveni staleži u fatzama revolucuje 3. Napoleonova osvajanja i posljedice 4. Kapitalizam; ponavljanje i provjera znanja 5. provjera znanja -Upoznaje se sa svim oblicima i vidovima kapitalizma -Usvaja znanja o temeljnim vrijednostima francuske buržoaske revolucije. -Upoznaje sa nastankom i razvojem demokratije -Prepoznavanje elemenata društveno-ekonomskih i političkih odnosa kapitalizma u savremenom društvu -Uključivanje pojedinca u globalni svijet kapitalizma V Bosna u borbi za autonomiju 5 ukupno časova 3 časa novog gradiva 1. Bosna u borbi za autonoman položaj u okviru Osmanskog Carstva, Stanje u Bosni i reforme Osmanskog carstava -Znanja o prilikama u kojim kreće pokret za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva 2 časa ponavljanja/ provjere znanja 2. Pokret Husein-kapetana Gardaščevića 3. Promjene u Bosanskom ejaletu poslije pokreta, intervencija Omer-paše Latasa 4. Bosna u borbi za autonoman položaj u okviru Osmanskog Carstva; tematsko ponavljanje 5. Provjera znanja - Uloga bosanskog plemstva - Prepoznaje elemente europskog građanskog pokreta u Bosni -Izgrađuje stav o odnosu Osmanskog Carstva prema Bosni. IIRAZRED (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) NASTAVNE OBLASTI BROJ ČASOVA 2.razred NASTAVNE OBLASTI OČEKIVANI ISHODI I Europa sredinom XIX st.do 1878. 5 časova ukupno 4 časa obrade novog gradiva 1 čas provjere usvojenog znanja 1.1. Upoznavanje učenika sa programskim sadržajem 1.2. Revolucionarna 1848.godina 1.3. Ujedinjenje Italije i Njemačke 1.4. Rusija i Habzburško Carstvo 1.5. Europa sredinom XIX do 1878.god.; provjera znanja -Usvaja znanja o velikim društveno-političkim promjenama u Europi - Svijest o značaju razvoja demokratije u društvu -Stavovi o ulozi i značaju nezavisnosti i suvereniteta -Usvaja vrijednosti društvenih, privrednih i kulturnih dostignuća europskih naroda II Bosna i južnoslavens ke zemlje u XIX st. do 1878.god. 4 časova ukupno 3 časa obrade novog gradiva 1 čas provjere stečenog znanja 2.1. Položaj Slovenije i Hrvatske u sastavu Habzburške Monarhije 2.2. Južnoslavenske zemlje pod osmanskom vlašću 2.3. Bosna od sredine XIX stoljeća do 1878.godine 2.4. Bosna i južnoslavenske zemljeu XIX do 1878.godine; ponavljanje i provjera znanja -Spoznaja položaja južnoslavenskih naroda i zemalja pod okupatorskom vlašću -Stav o položaju naroda Bosne i Hercegovine krajem XIX st. -Svijest o kulturnoj baštini bosanskohercgovačkih naroda -Prepoznavanje oblika nacionalnih procesa i nacionalne svijesti kod južnoslavenskih naroda III Europa od 1878. do 1914. god. 3 časa ukupno -2 časa obrade novog gradiva -1 čas provjere znanja 3.1. Europa od 1878.do 1914.god.;Istočno pitanje,Berlinski kongres 3.2. Suparništva i savezništva u Europi 3.3. Europa od 1878.do 1914.god.; provjera znanja -Usvaja znanja o velikim europskim i svjetskim promjenama -Spoznaja uzroka za formiranje velikih saveza u Europi i njihovih interesa -Vještina prepoznavanja interesnih zona i političkih kretanja -Znanja o tehničko- tehnološkim dostignućima i njihovoj primjeni IV Bosna i Hercegovina od 1878. do 1914. God. 5 časova ukupno 4 časova obrade novog gradiva 1 čas provjere znanja 4.1. Bosna i Hercegovina od 1878.do 1914.god.;Okupacija i otpor 4.2. Uspostava austrougarske vlasti 4.3. Aneksija,Bosanski sabor i Ustav 4.4. Privreda i kultura, 4.5. Bosna i Hercegovina od 1878.do 1914.god.; tematsko ponavljanje i provjera znanja -Saznanja o položaju Bosne i Hercegovine i Balkanskog poluotoka u interesima velikih sila -Stav o položaju građana BiH pod okupacijom -Prepoznavanje kulturnog uticaja Europe u BiH -Svijest o kulturnoj baštini BiH V Južnosalven ske zemlje od 1878.do1914. god. 3 časa -2 časa obrade 1 čas porovjera znanja 5.1. Južnoslavenske zemlje od 1878.do 1914.god.Slovenačke i hrvatske zemlje u borbi za političko i ekonomsko ujedinjenje. 5.2. Srbija i Crna Gora u vrijeme nezavisnosti,definisanje makedonskih nacionalnih interesa 5.3. Južnoslavenske zemlje od 1878.do 1914.god.;provjera znanja -Stiče znanje i razumije nacionalne pokrete kod južnoslavenskih naroda VI I svjetski rat 5 časova ukupno -4 obrade novog gradiva 1 čas provjere znanja -Krize pred rat,uzroci ratna tehnika -Frontovi u Prvom svjetskom ratu -Revolucija u Rusiji -Posljedice Prvog svjetskog rata -Znanja o uzrocima izbijanja Velikog rata -Stav o ratu kao sredstvu rješavanja kriza -Svijest o stradanju ljudi i dobara -Stav o angažmanu svih segmenata društva u sukobu. VII Bosna i Hercegovina u I svjetskom ratu 4 časa ukupno 3 časa obrade novog gradiva 1 čas provjere znanja 7.1. Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu; Sarajevski atentat 7.2. Mobilizacija, Bosna i Hercegovina kao ratno područje 7.3. Ratna privreda, rezultati i posljedice rata u BiH 7.4. Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu; provjera znanja -Stiče znanja i razvija stavove o akterima sarajevskog atentata -Vještina korištenja i analize različitih historijskih izvora -Svjest o ratnim stradanjima građana BiH -Razvija humanistička osjećanja i stavove VIII Bosna i Hercegovina i jugoslavensk o pitanje 4 časa ukupno 3 časa obrade 8.1. Bosna i Hercegovina i Jugoslavensko pitanje 8.2. Proglašenje Države SHS 8.2. Proglašenje Kraljevine SHS -Znanja o jugoslavenskom pitanju - Stavovi o zajedništvu Južnih Slavena 1 čas provjere znanja 8.4. Bosna i Hercegovina i Jugoslavensko pitanje; ponavljanje i provjera znanja -Razvijanje kulture iznošenja ličnih stavova i argumentacije IX Bosna i Hercegovina u Kraljevini SHS 7 časova ukupno 5 časova obrade 2 časa ponavljanja /provjere znanja 9.1. Bosna i Hercegovina u Kraljevini SHS.Stanje u BiH do formiranja Ustavotvorne skupštine 9.2. Vidovdanski ustav 1921. godine 9.3. Šestojanuarska diktatura 9.4. BiH u Kraljevini SHS; ponavljanje gradiva 9.5. Sporazum Cvetković- Maček 9.6. Privredne i kulturne prilike 9.7. Bosna i Hercegovina u Kraljevini SHS: provjera znanja -Znanja i spoznaje o elementima i izgradnji savremene države -Jačanje svijesti o važnosti demokratije - Prepoznavanje centralizma i unitarizma -Stav o položaju Bosne i Hercegovine u okviru Kraljevine SHS X Svijet između dva svjetska rata 5 časova ukupno 4 časa obrade novog gradiva 1 čas provjere znanja 10.1. Svijet između dva svjetska rata;Vesajska konferencija 10.2. Kriza građanske demokratije, velika ekonomska kriza 10.3. Totalitarni režimi 10.4. Španski građanski rat 10.5. Svijet između dva svjetska rata; provjera znanja -Znanja o totalitarističkim režimima -Usvaja demokratske vrijednosti -Prepoznaje uzroke pojava totalitarističkih režima - Spoznaja elemenata fašizma i nacizma i vještine prepoznavanja istih u društvu XI Drugi svjetski rat 5 časova ukupno 4 časa obrade novog gradiva 1 čas provjere znanja 11.1. Drugi svjetski rat; Prva faza, Munjeviti rat 11.2. Antifašistička koalicija 11.3. Prekretnice II svjetskog rata 11.4. Završne operacije rata i kapitualcije. 11.5. Drugi svjetski rat; provjera znanja -Znanja o najvažnijim događajima i prekretnicama II sv.rat - Stav o koalicijama u II sv. ratu -Svijest o pogubnosti rata za društvo - Spoznaje ljudskih patnji i stradanja i razvijanje altruizma i humanosti - Svijest o genocidu i njegovom definisanju XII Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 7 časova ukupno 5 časova obrade novog gradiva 12.1. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu; Aprilski rat 12.2. NDH, četnički pokret -Znanja o okolnostima u kojim se našla BiH u II svjetskom ratu - Svijest o hrabrosti i patriotizmu južnoslavenskih naroda 2 časa ponavljanja/ provjere znanja 12.3. Pojava i razvoj NOP-a, Igmanski marš i bihaćka republika 12.4. Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu; ponavljanje gradiva 12.4. 1943. – Četvrta ofanziva, I zasjedanje ZAVNOBIH-a i II zasjedanje AVNOJ-a 12.5. 1944-1945 ZAVNOBIH, II i III zasjedanje; zasjedanje AVNOJ-a 12.6. Rezultati i posljedice rata 12.7. Bosna u II svjetskom ratu;provjera znanja - Stav o ulozi Balkana u rušenju fašizma u Europi -Svijest o stradanju naroda i građana BiH -Razvijanje antifašističkih stavova -Vještina korištenja više historijskih izvora i izgadnja vlastitih stavova XIII Svijet nakon Drugog svjetskog rat 8 časova ukupno 6 časova obrade 2 časa ponavljanja/p rovjere znanja 13.1. Svijet nakon II svjetskog rata; Nirnberški proces i OUN 13.2. Hladni rat, stanje u socijalističkom svijetu 13.4. Ratovi u svijetu i dekolonizacija 13.5. Svijet nakon Drugog svjetskog rata; ponavljanje gradiva 13.6. Integrativni procesi u Europi 13.7. Nauka i tehnika XX st 13.8. Svijet nakon Drugog svjetskog rata; provjera znanja - Znanja o Međunarodnom sudu pravde i drugim svjetskim organizacijama -Svijest o međunarodnim odnosima -upoznavanje sa EU - Razvijanje osjećaja integracije - Stav o važnosti uzajamne suradnje i poštivanja europskih naroda i njihovih kultura XIV Bosna i Hercegovina nakon Drugog svjetskog rata 5 časa ukupno 3 časa obrade gradiva 2 čas provjere znanja 14.1. Bosna i Hercegovina nakon Drugog svjetskog rata; Ljudski gubici i ratna razaranja, FNRJ, Sukob Staljin-Tito 14.2. Samoupravljanje, privreda i kultura 14.3. Raspad SFRJ 14.4. BiH kao nezavisna i međunarodno priznata država,Dejtonski sporazum. 14.5. BiH nakon Drugog svjetskog rata; provjera znanja. -Znanja o političko- ekonomskom razvoju BiH - Stav o političkim i društvenim odnosima perioda socijalizma - Spoznaja uzroka raspada SFRJ -Razvija stavove o važnosti vlastite kulture i tradicije PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Za osnovne škole: Profesor historije – završen četverogodišnji studij po starom sistemu (prije Bolonje). Prvi stepen studija (trogodišnji studij po Bolonji) i drugi stepen studija (3+2 po Bolonji), nastavnici historije i geografije sa završenom višom pedagoškom školom koji već rade dugi niz godina u nastavnom procesu. Tehničke i srednje stručne škole: Mogu raditi profesori historije sa završenim četverogodišnjim studijem po starom sistemu, dok u srednjim stručnim školama te nastavnici I stepena (bachelor) i II stepena (master), zvanje magistar historije. Gimnazije: U gimnazijama mogu raditi profesori historije koji su završili četverogodišnji studij po starom sistemu i magistri historije (II stepen po Bolonji). Matematika NPiP rada za I razred (2 časa sedmično- 70 časova godišnje) Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini I RAZRED ORJENTACIONI BROJ ČASOVA TIP ČASA PROGRAMSKA CJELINA ČAS OBRADE GRADIVA ČAS VJEŽBE ČAS PROVJERE ZNANJA I SISTEMATIZAC IJE GRADIVA UKUPNO Uvod Skup realnih brojeva Algebarski izrazi Izometrijska preslikavanja Geometrija u ravni Linearne jednačine i nejednačine Sistemi linearnih jednačina Osnovi trigonometrije 1 4 8 2 5 4 2 5 31 (46,97 %) - 2 8 1 7 3 3 2 26 (39,39%) - 1 2 1 2 1 1 1 9 (13,64%) 1 7 18 4 14 8 6 8 UKUPNO (*) 66 (100,00%) (*) Napomena: U svakom polugodištu obavezno je uraditi i po jednu jednočasovnu pismenu zadaću sa jednočasovnom pripremom, analizom i ispravcima (4 časa). Cilj učenja matematike je da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa: primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi, razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu samostalno i u suradničkome okruženju matematički rasuđuju logičkim, kreativnim i kritičkim promišljanjem, argumentiranim raspravama, zaključivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i tvrdnji Nastavni zadaci su : Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije - Razvijanje sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja Razvijanje kod učenika navika za samostalan rad , tačnost, preciznost, urednost, sistematičnost i konciznost u pismenom i usmenom izražavanju Procjenjivanje i razumjevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim pojavama u prirodi i društvu Usvajanje elementarne matematičke kulture neophodne za shvatanje uloge i uspješne primjene matematike u različitim oblastima djelatnosti čovjeka, te za uspješan nastavak obrazovanja i uključivanja u proces rada Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici, - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene Korištenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom matematičkom obrazovanju i Sticanje navika za uspješno korištenje raznih izvora znanja Zadaci nastave matematike u I razredu su: Savladati vještinu sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja polinoma i racionalnih funkcija Savladati osnovna znanja vezana uz realne brojeve u strukturalnom smislu, strogo razlikovati svojstva prirodnih, cijelih, racionalnih i iracionalnih brojeva Računske operacije sa realnim brojevima sa razlomcima i stepenima savladati tako da bude u pitanju vještina Naučiti rješavati linearne jednačine, nejednačine i probleme prvog stepena Ovladati snalaženjem u koordinatnom sistemu te znati interpretirati grafički prikaz linearne funkcije Uz geometriju ravni naučiti pojmove vezane uz pravilne podudarnost, kružnicu, krug i poligone PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA PRVI RAZRED R.br. časa Programska cjelina Nastavna jedinica Obrazovna postignuća i smjernice za rad Ključni pojmovi Korelacija Broj časova 1 Uvod Upoznavanje sa programom rada i dogovor o načinu rada takom godine Upoznavanje sa programom rada i dogovor o literaturi koju ćemo koristiti. Upoznavanje sa načinom rada Knjige, aktivnost, znanje i ocjena Nauka i primjena naučenog 1 2.-8. Skup realnih brojeva Računske operacije u skupu N, Z, Q i R Analizira svojstva i odnose skupova brojeva N, Z, Q i R, svojstva i odnose brojeva, te koristi simbole i različite prikaze. Primjenjuje veze između skupova brojeva N, Q, Z, I i R. Izvodi računske operacije sa prirodnim , cijelim i racionalnim brojevima. Kombinuje računske operacije u skupu R. Teorija brojeva Skup N, Z,Q,R , računske operacije Infor- matika 7 Fizika Hemija Stepen. Operacije sa stepenima jednakih baza, odnosno jednakih izložilaca. Cijeli algebarski izrazi Polinomi u jednoj varijabli. Operacije sa polinomima. Rastavljanje polinoma na proste faktore. 9.-26. Algebarski izrazi Operacije sa razlomljenim algebarskim izrazima Analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture upotrebom algebarskih simbola i različitih zapisa, te generalizuje na temelju njih.Opisuje stepen s prirodnim i cjelobrojnim eksponentom, računa vrijednost potencije, Prepoznaje zapis stepena kao proizvoda jednakih faktora. Opisuje dijelove stepena (baza i eksponent) i njihova značenja. Računa vrijednost stepena. Navodi i objašnjava pravila za zbrajanje, množenje, dijeljenje i stepenovanj e stepena. Računa vrijednosti cijelih algebarskoga Baza za rješavanje jednačina Stepen, polinom,alge barski izraz 18